Piše: V.S.Herceg

Na jučerašnju svetkovinu Bogojavljenja, misno slavlje u sarajevskoj prvostolnici predvodio je vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kardinal Puljić koji je ovim danom obilježio i 30. obljetnicu biskupskog ređenja. Uz kardinala koncelebrirali su generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić, prepošt Kaptola vrhbosanskog mons. Ante Meštrović, te još devet svećenika, a kod oltara je asistirao trajni đakon vrhbosanski Robert Čabraja.

Čestitka za 30 godina biskupske službe

Na početku euharistijskog slavlja čestitku prigodom 30. obljetnice biskupskog ređenja kardinalu je uputio generalni vikar Ćosić. „Na svetkovinu Bogojavljenja 1991., u bazilici Sv. Petra u gradu Vatikanu, po rukama Sv. Ivana Pavla II., pape, primili ste red biskupstva, a nekoliko dana nakon toga preuzeli ste upravljanje Vrhbosanskom nadbiskupijom.

U ovoj radosnoj obljetnici Vašega biskupstva, 30. po milosti Božjoj, zajedno s Vama, mi svećenici, redovnici, redovnice i puk mjesne Crkve koja je u Sarajevu, želimo uputiti svoje usrdne molitve Kristu, Dobrom Pastiru, koji Vas je odabrao u red biskupstva i za našeg pastira. Ujedno, želimo Vam uputiti iskrene čestitke za obilježavanje još jedne godišnjice, koja je Vama osobno, kao i nama, podsjetnik na taj sretni i milosni događaj Vašega života. Našim molitvama i čestitkama također se pridružuje dr. mons. Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski, koji zbog drugih pastoralnih obveza nije mogao sudjelovati u današnjem euharistijskom slavlju, ali je s nama duhovno povezan", reako je generalni vikar mons. Slađan Ćosić.

Započevši misno slavlje kardinal Vinko Puljić zahvalio je za upućene riječi, kazavši kako je već bila vanjska proslava njegovih obljetnica, te naglasivši kako je "ovo dan molitve, ne samo za njega nego za sve, zazvavši zagovor njegova zareditelja Sv. Ivana Pavla II".

Papa Franjo: Kardinal Puljić ostaje vrhbosanski nadbiskup "dok se drukčije ne odluči"

Podsjetimo da je papa Franjo 29. listopada poslao kardinalu Vinku Puljiću pismo u kojemu ga obavještava da ostaje na mjestu vrhbosanskog nadbiskupa "dok se drukčije ne odluči".

Naime, prema ustaljenom načinu crkvene korespondencije, Sveti Otac je nakon što mu je vrhbosanski nadbiskup, navršivši 75 godina života 8. rujna 2020. predao "odreknuće od službe", odgovorio da kardinal Vinko nastavlja sa službom "donec aliter provideatur" - "dok se drukčije ne odluči".

Papin odgovor išao je redovitim putem preko Apostolske nuncijature u Sarajevu, kao i kardinalov podnesak odreknuća, iszvjestio je tada portal Katoličkog tjednika, Nedjelja.ba, katoličke tjedne novine koja izlazi u Sarajevu i u vlasništvu je Vrhbosanske nadbiskupije.

Tada je u svome osvrtu za Katolički tjednik nadbiskup Vinko kard. Puljić kazao: "Nakon što sam prema propisu Zakonika kanonskoga prava, ponudio Papi svoju ostavku, šalio sam se da vidim tko će prije reagirati: dragi Bog ili Papa. Sveti Otac je prije reagirao i na tome mu zahvaljujem. Ja sam spreman za Crkvu raditi dok me služi zdravlje."

Podsjetimo da je vrhbosanski nadbiskup u svetom misom u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, u listopadu obilježio 75 godina života, 50 misništva, 30 biskupstva i više od 25 godina kardinalske službe, inče prvog bh. kardinala u povijesti.

Papa Ivan Pavao II.: "...Nisam mogao ni zamisliti da će tvoj križ uskoro biti tako težak, a tvoja čaša tako gorka"

Tijekom rata u BiH nadbiskup Vinko Puljić nije napuštao svoje biskupsko sjedište u Sarajevu, izuzev kada bi pastoralno obilazio vjernike u nadbiskupiji. Biskupija koja je brojala gotovo 600.000 vjernika u 2019. godine je spala na trećinu, ispod 180.000 vjernika. Sarajevo nije napuštao ni u najtežim trenutcima, a s Caritasom je dijelio raspoloživu pomoć svim građanima, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Kada je započeo hrvatsko-bošnjački rat, doživio je da mu je zabranjeno humanitarnu pomoć arapskih zemalja dodijeliti katolicima ili Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Čak se našao u svojevrsnom zatočeništvu i bio mu je zabranjen izlazak iz zgrade. Pratilo ga se i prisluškivalo, a ovaj posao nastavili su gotovo isti oni koji su to radili u vrijeme SFR Jugoslavije, jer su nakon rata pronađeni posebni prislušni uređaji.

Tijekom rata često je riskirao život u pastoralnim putovanjima u župe nadbiskupije, a tijekom jednog takvog posjeta, na 12 sati zatvorila ga je srpska vojska u Ilijašu, pri čemu je bio ozbiljno ugrožen vozeći se u oklopnom vozilu zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda na Vareš. Prema njegovim riječima, papa Ivan Pavao II. jednom mu je rekao: "Kada sam polagao na tebe ruke ... da te posvetim za pastira Sarajevske nadbiskupije, nisam mogao ni zamisliti da će tvoj križ uskoro biti tako težak, a tvoja čaša tako gorka".

Sattler kod kardinala Puljića

Inače, u Nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu u poslijepodnevnim satima 5. siječnja susreli su se vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić i šef izaslanstva EU u BiH i njezin specijalni predstavnik za BiH Johann Sattler. To je bio prvi njihov susret od Sattlerovog stupanja na službu 1. rujna 2019. godine

Sattler je kardinalu Vinku čestitao božićne blagdane te mu zahvalio što je "u prethodnom razdoblju, otkako je na čelu Vrhbosanske nadbiskupije, bio graditelj mostova", a razmijenjena su i mišljenja o aktualnom stanju u državi. Obojica su se složili kako je potrebno izgrađivati državu i društvo u kojoj će svi biti jednaki pred zakonom i imati jednaka prava te da je nužno ispraviti pogreške koje su nastale s Daytonom. „Stvari se mogu kretati naprijed. Posao se može napraviti unatoč postojećem kompliciranom uređenju“, poručio je specijalni predstavnik EU-a za BiH. S njim se složio i kardinal Vinko kazavši da "BiH treba biti zemlja svih njezinih građana i naroda".

Sattler i Puljić razgovarali su i o aktualnoj migrantskoj krizi u BiH. Sattler je zahvalio kardinalu Puljiću što je prije nekoliko dana digao glas te progovorio o ljudskom dostojanstvu koje zaslužuje svaki čovjek. Zaključili su da je to pitanje koje se tiče svih te kako je potrebno sustavno rješenje za ovaj važan problem, a posebno je istaknuta nužnost osiguranja osnovnih i humanih uvjeta za život migranata. Obojica su istaknuli i želju za obostranom, budućom suradnjom.