Baza s 432 javne ustanove: Na plaće direktora više od 7,5 milijuna godišnje
U 432 zavoda, agencije, instituta, službe, fonda i drugih javnih ustanova širom BiH zaposleno je 18.435 osoba, a te ustanove raspolažu s 1,7 milijardi KM godišnje, najviše od čega se troše upravo na plaće zaposlenih.
Preliminarni podaci koje je Transparency International (TI) BiH objavio u prvoj bazi javnih ustanova u BiH pokazuju da plaće direktora i članova upravnih odbora najčešće idu do zakonom dozvoljenih maksimuma, dok su neke ustanove kolektivnim ugovorima dale i veća prava direktorima. Podaci nisu kompletni jer su 133 ustanove odbile dostaviti neke od traženih podataka, koji uključuju broj zaposlenih, iznos proračuna, sastav i primanja uprave i nadzornih odbora. Ustanove su najviše odbijale dostaviti podatke o plaćama direktora, a iz pristiglih podataka vidi se da najveća primanja imaju rukovoditelji ustanova čiji je utemeljeitelj Vlada Sarajevske županije, koja je čak zakonom ograničila te plaće na tri prosječne plate u FBiH u posljednja tri mjeseca. Prema zadnjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, te plaće ne bi smjele biti više od 2.823 KM, ali su ipak pojedine ustanove svojim direktorima dale kolektivnim ugovorima i veća prava.
Tako plaće dekana Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije (4.504 KM), Stomatološkog fakulteta (4.173 KM), direktora Orijentalnog instituta u Sarajevu (4.149 KM) Akademije likovnih umjetnosti (3.923 KM), direktora Zavoda za medicinu rada i sportsku medicinu ZDŽ-a (3.708 KM), Zavoda za hitnu medicinsku pomoć SŽ (3.473 KM) značajno premašuju iznose od tri prosječne plaće u FBiH. Kada je u pitanju RS, prema podacima koji su do sada pristigli, uvjerljivo najvišu plaću prima direktor Nacionalnog parka Kozara, koji rukovodi s 54 radnika, a koja iznosi 3.053 KM.
TI ističe da se radi o preliminarnim podacima i da su brojne ustanove odbile objaviti visinu plaće direktora pozivajući se Zakon o zaštiti osobnih podataka, iako bi ti podaci, prema stavu Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, trebali biti javni. Ova nevladina organizacija dodaje i da su dobili brojne apsurdne odgovori i proizvoljna tumačenja zakona, u kojima su javne ustanove odbile pristup navedenim informacijama.
Upravni i nadzorni odbori
Kada su u pitanju upravni i nadzorni odbori, podaci dostavljeni TI BiH pokazuju da u cijeloj zemlji najviša primanja imaju članovi Nadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece Pazarić, koji je zbog katastrofalnih uvjeta u kojima djeca borave nedavno dospio u žižu javnosti. Nije poznato koliko puta mjesečno zasjedaju upravni i nadzorni odbor, ali predsjednici primaju naknadu od po 745,60 KM. Iz predsjednika, Upravni odbor ima još 4 člana, a Nadzorni odbor njih 2 s naknadom od po 559,20 KM mjesečno, tako da te dvije kategorije Zavod koštaju više od 58.000 KM godišnje neto. Iznimka je i Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a, gdje predsjednik UO-a prima naknadu od 600 KM mjesečno dok u ostatku BiH te naknade, uglavom, ne premašuju 500 KM. Toliki je i maksimalni iznos naknade koji je svim javnim ustanovama u RS-u dozvoljen zaključkom Vlade RS-a iz 2014. Iako ima i ustanova koje članove upravnih odbora ne plaćaju ili plaćaju po sjednici ili mjesečno 20-30 KM, većina ih je propisala maksimalne iznose od po 500 KM ili 400KM, bez obzira na veličinu i značaj ustanove. Kao zanimljiv, TI navodi primjer Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica RS-a, koja je članovima UO-a dodijelila naknadu od 200 KM mjesečno, iako za to nije imala novca u proračunu niti je dobila suglasnost resornog ministarstva, što je dovelo do sudskog spora.
I zastupnici upravljaju javnim ustanovama
Također je primjetno, stoji u analizi, da pojedine osobe obnašaju funkcije u više upravnih i nadzornih odbora, a postoje i brojni primjeri gdje izabrani dužnosnici i zastupnici upravljaju javnim ustanovama i praktično sami sebi podnose izvješća o radu. Podaci koje je TI BiH objavio u prvom registru javnih ustanova trenutno uključuju sastav upravljačkih tijela, njihova primanja i iznos proračuna, dok će u narednom periodu u registar biti uključene brojne zdravstvene ustanove kao i one koje su za sada odbile dostaviti ove podatke.