Nakon Schmidtovog upozorenja bh. političarima za izmjenu Izbornog zakona BIH

Godinama se čeka na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH kojima bi bio unaprijeđen izborni proces. Radi se o promjenama koje bi smanjile utjecaj političkih subjekata izražen tijekom proteklih izbornih ciklusa. Kako je riječ o uvjetu koji pred BiH postavlja Europska unija (EU), a imajući u vidu da su naredne 2024. godine lokalni izbori u BiH, visoki predstavnik je pozvao vlasti na konkretna djela, piše DW o Schmidtovoj poruci bh političarima.

Ako vi ne promijenite Izborni zakon, ima čovjek koji će to učiniti, poručio je u utorak visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt parlamentarcima BiH. Radi se o tehničkim izmjenama koje bi parlament BiH trebao usvojiti do kraja 2023.

Godinama se čeka na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH kojima bi bio unaprijeđen izborni proces. Radi se o promjenama koje bi smanjile utjecaj političkih subjekata izražen tijekom proteklih izbornih ciklusa. Kako je riječ o uvjetu koji pred BiH postavlja Europska unija (EU), a imajući u vidu da su naredne 2024. godine lokalni izbori u BiH, visoki predstavnik je pozvao vlasti na konkretna djela, piše DW o Schmidtovoj poruci bh političarima.

Šef OHR-a (Office of the High representative – visoki predstavnik) Christian Schmidt dao je političarima u BiH kratak rok za promjenu Izbornog zakona. Radi se, pojašnjava Schmidt, o tehničkim izmjenama koje će on nametnuti ukoliko ih Parlamentarna skupština BiH ne donese do kraja 2023. godine, dakle u sljedećih desetak dana.

„Ja poštujem odluke koje donosi Parlament i zato govorim da je ovo moj posljednji poziv parlamentarcima da sami donesu odluku. Ukoliko to ne učine, smatrat ću da je to nepoštivanje birača“, rekao je Schmidt.

Schmidt kaže da želi „ojačati demokraciju"

Visoki predstavnik će apelirati na sve političke stranke da se „učvrsti integritet izbornog procesa“. „Želio bih vidjeti rezultat u sljedeća dva, tri tjedna. Ako to ne učine oni (parlamentarci), onda svi znaju da postoji jedna osoba koja ima tu nadležnost i ovlasti donijeti izmjene Izbornog zakona“, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik se ograđuje od negativnih kritika naglašavajući da ovdje nije riječ o njegovom miješanju u rad parlamenta, nego o „jačanju demokracije“ u BiH, o čemu ne može biti govora bez povjerenja birača u izborni proces.

Također je naglasio da ono što traži od parlamenta nije ni na koji način povezano s drugim pitanjima Izbornog zakona BiH, kao što je izbor članova Predsjedništva BiH. „Govorim o integritetu izbornog procesa, a ne o izboru članova državnog Predsjedništva. Ne želim povezivati te stvari, jer pravna osnova za nove tehnologije mora se pripremiti", kazao je Schmidt.

Naglasio je da Izborni zakon mora biti „precizan, korektan i transparentan". Osim o izbornoj reformi, visoki predstavnik je govorio i o europskim integracijama te pohvalio novu vlast u BiH.

„Želim se zahvaliti svima koji su radili na tome da BiH ima europsku budućnost, posebno organima vlasti jer su ubrzali procese donošenja zakona“, rekao je šef OHR-a.

„Nemojte pisati visoki predstavnik, on je za mene nitko"

No, čini se da Schmidtovi planovi o nametanju izmjena Izbornog zakona nisu naišli na dobrodošlicu u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva bh entiteta, gdje ga ne priznaju kao visokog predstavnika. Potvrdila je to zastupnica SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata) u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Sanja Vulić u komentaru za DW.

Ona smatra da se Schmidt nema pravo baviti građanima BiH, jer su građani birali one koji će ih predstavljati u institucijama vlasti.

„I nemojte pisati visoki predstavnik, on je za mene nitko“, naglasila je Sanja Vulić, a onda ponovila izjavu koju je dala medijima u RS-u.

„Sve dok turist Schmidt u BiH ima saveznike u Središnjem izbornom povjerenstvu, Službenom glasniku BiH i pravosuđu, može se ponašati prema građanima BiH kao što to čini“, rekla je Vulić te naglasila da Schmidt nema nikakve ovlasti i značaj. Podsjećamo, Schmidtove odluke stavljene su izvan snage u RS-u.

Inicijativa SDA

U SDA-u vjeruju da je unaprjeđenje integriteta izbornog procesa nužno i da su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i druge organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa ukazivale na nepravilnosti i potrebu njihovih otklanjanja.

„Nažalost, parlamentarna većina na razini BiH, stranke Trojke, HDZ BiH i SNSD, godinu dana ne rade ništa po tom pitanju, iako je reforma izbornog zakonodavstva jedan od 14 prioriteta koji BiH treba ispuniti u procesu pristupanja Europskoj uniji", kaže zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Šerif Špago.

On u pisanoj izjavi za DW podsjeća da je SDA već predložio izmjene Izbornog zakona.

„Tom inicijativom Vijeće ministara je bilo zaduženo da u proceduru uputi Prijedlog izmjena Izbornog zakona u vezi s integritetom izbornog procesa i uvođenjem novih tehnologija. Nažalost, kao i u prethodnim mandatima, protiv ove inicijative bili su zastupnici SNSD-a i HDZ-a“, kaže Špago.

Identifikacije birača i elektronsko brojanje glasova

On vjeruje da Vijeće ministara BiH neće pristupiti pripremama za izmjene Izbornog zakona.

„Zato smatram da je neophodna intervencija visokog predstavnika po ovom pitanju, ako do kraja godine Vijeće ministara ne uputi u proceduru prijedlog navedenog Zakona", kaže Špago.

Sugovornik DW-a naglašava da će SDA svakako do kraja godine uputiti u proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kako bi se stvorile pretpostavke za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, ali nije optimist jer poluge odlučivanja u Domu naroda Parlamenta BiH kontrolira SNSD.

Dugo vremena se govori o tehničkom unaprjeđenju izbornog procesa uvođenjem novih tehnologije, poput biometrijske identifikacije birača i uvođenja skenera, kako bi se na dan izbora smanjio ljudski faktor, a time i utjecaj političkih stranaka preko „nesavjesnih“ članova izbornih odbora.

Cilj: smanjiti utjecaj političkih stranaka na izborni proces

Bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Vehid Šehić za DW kaže da „bez nove tehnologije nema integriteta ni kredibiliteta izbornog procesa“.

„Bez toga nema jamstva da će se poštivati izborna volja građana, ali treba nešto učiniti i kako bi se spriječio utjecaj velikih političkih stranaka koje imenuju svoje članove u gotovo sve biračke odbore“, kaže Šehić.

Sugovornik DW-a pojašnjava da preko svojih članova u biračkim odborima političke stranke utječu na izborni proces, što ugrožava integritet izbora. „Zato su tehničke promjene Izbornog zakona potrebne, kako bi se taj utjecaj smanjio na najmanju moguću mjeru – sa ili bez intervencije visokog predstavnika“, zaključuje Šehić za DW.