Dnevni.ba - PRELOADER

BiH će imati veći pad BDP-a nego u vrijeme krize 2009.

17 Ruj 2020


BiH će imati veći pad BDP-a nego u vrijeme krize 2009.

Bosna i Hercegovina bi u drugom kvartalu 2020. godine mogla zabilježiti značajan pad BDP-a, čak i višu stopu pada ekonomske aktivnosti u odnosu na globalnu financijsku krizu iz 2009. godine, prognozira Direkcija za ekonomsko planiranje BiH. Na ovaj zaključak Direkciju navode negativni trendovi u okviru privatne potrošnje, investicija i vanjskotrgovinske razmjene. Trenutno raspoloživi kratkoročni pokazatelji za razdoblje siječanj-svibanj pokazuju da je BiH zabilježila pad fizičkog obima industrijske proizvodnje od gotovo devet posto, pri čemu je pad izvozno orijentirane prerađivačke industrije iznosio 13,8 posto, prenosi Indikator.ba. 'Ovaj pad proizvodnje u kombinaciji sa efektom izuzetno oslabljene izvozne tražnje uslijed totalnog lockdown-a doveo je do pada ukupne vanjskotrgovinske robne razmjene za skoro 20 posto, pri čemu su stope pada izvoza i uvoza roba iznosile 16 posto odnosno 19,2 posto. Ova negativna kretanja u okviru agregatne ponude BiH veoma negativno su se odrazila na agregatnu tražnju u razdoblju siječanj-svibanj', navodi DEP BiH. Također, pad broja zaposlenih u travnju od 1,7 posto, smanjen priliv doznaka žitelja iz inostranstva, kao i pad prometa u okviru maloprodaje od sedam posto, te uvoza roba široke potrošnje (trajnih i netrajnih) od oko 18 posto u navedenom razdoblju nedvojbeno ukazuju na drastičan pad privatne potrošnje u BiH u drugom kvartalu.

S druge strane, podaci iz domena javnih financija za ovo razdoblje u okviru kojih je došlo do sada neviđenog pada prihoda od indirektnih poreza od oko 10 posto pri čemu su stope pada u travnju i svibnju iznosile 20 odnosno 30 posto potvrđuje pad privatne potrošnje u BiH.

S druge pak strane, globalna ekonomija se oporavlja od pada uzrokovanog korona virusom brže nego što se očekivalo prije samo nekoliko mjeseci, zahvaljujući poboljšanju izgleda za Kinu i Sjedinjene Države, objavila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Svjetska ekonomija je na putu da ove godine zabilježi smanjenje od 4,5 posto, što je i dalje pad bez presedana u novijoj povijesti, ali manji od prvobitno prognoziranog pada u lipnju od šest posto, navodi OECD, a prenosi Reuters.

Ekonomska kriza nije samo posljedica pandemije već je i refleksija slabih institucija

Konferencijom 'Procjena zapadnog Balkana 2020 - Put naprijed', Nacionalni Odbor za američku vanjsku politiku (NCAFP), Fondacija društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo (SSVSA) i Nizami Ganjavi Međunarodni Centar (NGIC) počinju seriju razgovora i skupova uz sudjelovanje lidera, diplomata i stručnjaka. Ocjena sudionika Foruma je da globalna neizvjesnost uzrokovana Covid-19 pandemijom uz kontinuirano djelovanje destabilizirajućih vanjskih faktora na zapadnom Balkanu je razlog zbog kojeg je potrebno izvršiti novu procjenu stanja u regiji i doći do preporuka za djelovanje u regiji kao i u široj euroatlantskoj zajednici. Forumom je predsjedavala predsjednica NCAFP ambasadorica Suzan Elliot, ukazujući na ključne izazove sa kojima se danas svijet zajedno susreće. Veleposlanik Frenk Vizner, kao jedan od autora NCAFP izvještaja pod nazivom 'Vrijeme za akciju na zapadnom Balkanu - Prijedlozi politika za američku diplomaciju', je izložio neke od pravaca ubrzanja regionalnog puta ka stabilizaciji i euroatlantskim integracijama. Nekadašnji predsjednici Hrvatske Ivo Josipović i Srbije Boris Tadić, kao i generalni tajnik NGIC Rovshan Muradov su dali svoju ocjenu stanja i neke od prioritetnih prijedloga daljeg djelovanja kako regije u cjelini tako i međunarodnog okruženja i država zapadnog Balkana. 'Ekonomska kriza zapadnog Balkana nije samo posljedica pandemije već je i refleksija slabih institucija i nedostatka vladavine prava zemalja regije', priopćeno je iz Fondacije društva zajedničkih vrijednosti. U svom izlaganju Zlatko Lagumdžija je istakao da je pogoršanje odnosa među zemljama zapadnog Balkana rezultat 'ne pokopanih aveti prošlosti' i politika koje nisu odustale od prekrajanja granica na račun BiH a kojima je već presuđeno u Haagu. Problemi generirani od aktualne vlasti predvođene koalicijom četiri čovjeka se na kraju moraju rješavati u BiH, ali podrška nacionalističkim politikama koja dolazi izvan zemlje samo povećava unutrašnje probleme umjesto da pomaže ukupnoj regionalnoj stabilnosti. 'Pokušaj delegitimiranja državnih institucija i svođenje BiH na sukob ili na dogovor tri 'plemenska lidera' umjesto jačanja državnih institucija, kroz transformaciju države po standardima EU, samo ponovo otvara umjesto da rješava stare probleme. Primjer ovakvog ponašanja je, za sada prešutna, podrška iz susjedstva Dodikovom pozivanju na ujedinjenje bh. entiteta sa susjednom državom i njegova zvanična posjeta na najvišem nivou drugoj susjednoj državi kao samozvanog vođe jednog naroda', navodi se u proopćenju.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

14 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

13 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

12 Stu 2024