BIO U ISIL-u, POKAJAO SE, DOBIO TRI I POL GODINE ZATVORA: Kazne za ISIL-ove teroriste blaže na Balkanu nego u EU
Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je sporazum o priznanju krivnje Armena Dželke (1990), optuženog za ratovanje u Siriji, te odlučio da je dogovorena kazna od tri i pol godine zatvora adekvatna, objavio je Radio Slobodna Europa (RSE)
Armen Dželko iz Sarajeva, državljanin BiH, u prisustvu odvjetnika u potpunosti je priznao krivicu za krivično djelo za koje ga tereti optužnica Tužiteljstva BiH, a riječ je o krivičnom djelu organiziranja terorističke grupe u vezi s krivičnom djelom terorizma.
Priznao krivicu
Optuženi je priznao krivicu za odlazak na područje Sirije, gdje se pridružio paravojnim formacijama koje su djelovale u okviru struktura tzv. Islamske države, koja je odlukom Vijeća sigurnosti UN-a proglašen terorističkom organizacijom. Izrazio je i iskreno kajanje zbog učinjenog, navelo je Tužiteljstvo BiH.
Tužiteljstvo je s optuženim sklopilo sporazum o priznanju krivnje te uz suglasnost optuženog i branitelja Senada Dupovca dogovorilo kaznu od tri i pol godine zatvora.
-Armen Dželko je u Siriju otišao kao 23-godišnjak, 2013. godine, kada nije u potpunosti bio svjestan posljedica djela koje je počinio. Korektno se držao na Sudu. Obiteljski je čovjek, ima dvije žene u Siriji, one su i dalje u kampu. Kaje se što je otišao u Siriju. Sam je sebe ranio da ne bi išao u borbe. Kasnije je teško ranjen i izgubio je bubreg i slezenu. Predložena sankcija je u skladu s činjenicom da je za krivična djela za koja se tereti Dželko propisana kazna od tri do 20 godina zatvora, kazala je tužiteljica Merisa Nurkić tokom ročišta.
Branitelj je bio suglasan s navodima Tužiteljstva, naglasivši da u vremenu kada je njegov branjenik otišao u Siriju, „Islamska država nije bila teroristička organizacija“.
U obrazloženju sudac Suda BiH Branko Perić kazao je da Sudsko vijeće prihvata sporazum i navedene olakšavajuće okolnosti u vezi s ličnosti optužnog, na osnovu kojih je dogovorena kazneno-pravna sankcija.
Blaža kazna
Sudac Perić podcrtao je da je Sud imao u vidu činjenicu da je riječ o mladom čovjeku koji je ranjen, te da se iskreno pokajao zbog odlaska u Siriju. Kazao je i da je stoga dobio blažu kaznu od one koju bi dobio da je sudski proces nastavljen.
-Iskoristite vrijeme koje ćete provesti u zatvoru i naučite ili usavršite jezik koji, kako sam razumio, već dobro govorite (arapski op. a.). Koristite to kao alat za približavanje ljudi, a ne ratovanje. Rat je jalov posao, poručio je Perić optuženom Dželki.
Sporazumnim priznanjem krivice optuženi se odrekao prava na suđenje i prava na žalbu na presudu, a Sud BiH mu je produžio mjeru pritvora do odlaska na izdržavanje kazne. Troškove suđenja snosit će Sud BiH, zbog teške materijalne situacije osuđenog.
Dželko nije imao komentara na sporazum, kazavši da je dobrovoljno i svjesno priznao krivnju.
Armen Dželko jedan je od sedam muškaraca, bh. državljana, koji su u BiH deportirani iz Sirije u prosincu 2019. godine. U Siriju je otišao 2013. godine i tamo ostao na teritoriji koju je kontrolirala „Islamska država“ sve do veljače ili ožujka 2019. kada se predao kurdskim i savezničkim snagama u mjestu Baguz, na istoku Sirije.
Protiv svih sedam državljana vode se sudski procesi na Sudu BiH. Muharem Dunić je također sporazumno priznao krivnju i osuđen je na tri i pol godine zatvora. U toku su suđenja Jasminu Keseroviću, Senadu Kasupoviću, Emiru Ališiću, Milaremu Berbiću i Hamzi Labidiju, objavio je RSE.
U BiH kazne znatno niže nego u EU
Kosovo je osudilo najviše povratnika sa ratišta u Siriji, dok su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija osudile približno isti broj osoba za ratovanje u Siriji odnosno Ukrajini. U Albaniji još uvijek nije bilo pravosnažnih osuđujućih presuda za ratovanje na stranom ratištu, a u Crnoj Gori za teroristička djela u zemlji, pokazuje analiza BIRN-a.
Dok analitičar za sigurnost Adrian Shtuni poredi mnogo duže kazne u zemljama Europske unije sa zemljama Zapadnog Balkana za pridruživanje takozvanom ISIL-u, on navodi da dužina kazne ne može biti jedina kazna za bivše terorističke borce.
-Kaznena praksa na Zapadnom Balkanu u slučajevima koji uključuju djela terorizma treba ponovno promišljanje i vjerojatno veću ujednačenost s kaznenom politikom u EU zemljama. Duže zatvorske kazne nisu jedino rješenje po sebi, ali bi trebale da se upotpune sa smislenom rehabilitacijom, supervizijom i programima reintegracije, objašnjava Shtuni dok citira studiju iz sredine 2019. godine prema kojoj su strani borci iz BiH i Kosova osuđivani na znatno niže zatvorske kazne od prakse u zemljama EU.
Teško do konkretnih dokaza
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović za BIRN BiH je naglasio da je BiH prva u regiji donijela zakon kojim se kažnjavaju odlasci na strana ratišta, ali da se dokazivanje pokazalo teškim, što će predstavljati izazov u budućnosti.
-Pogotovo što dosadašnja procesuiranja osoba za koje je dokazano da su sudjelovala u aktivnostima ISIL-a, da su popunjavali pristupne kartone u kojima su eksplicitno izražavali želju da postanu borci, a da su na kraju kao u slučaju Ibre Ćufurovića dobili samo četiri godine zatvora, mislim da stvara ozbiljne izazove pred praktično sve koji su uključeni u te procese, od tužitelja, branitelja, a čini mi se posebno kod sudaca, kaže Azinović i dodaje kako “nije umjesno komentirati odluke sudova”.
Bosna i Hercegovina: Domaći teroristički napadi i borci na stranim ratištima
Munib Ahmetspahić jedna je od rijetkih osoba na Balkanu kojima se sudilo za djelo u vezi sa terorističkim činom u zemlji i za odlazak na strano ratište u Siriju. On je osuđen na tri godine zatvora jer je od 2013. do 2018. boravio na području Sirije i Iraka kao pripadnik paravojnih formacija takozvane Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), “Jabhet al-Nusra” i “Al-Nusrah Front”.
Ranije je pravosnažno oslobođen optužbi da je uništio dokaze i tragove nakon što je Mevlid Jašarević u listopadu 2011. u Sarajevu pucao na Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Jašarević je zbog ovog napada osuđen na 15 godina zatvora.
U Bosni i Hercegovini je zbog terorizma, planiranja i pripremanja izvršenja terorističkog čina pravosnažno osuđeno ukupno 39 osoba, na 164 godine i dva mjeseca zatvora, dok su tri osobe oslobođene krivice. Zbog terorističkih napada izvršenih u BiH te zbog pripremanja i planiranja ovih djela osuđeno je ukupno 14 osoba, na 117 i po godina zatvora. Najveća kazna je izrečena Harisu Čauševiću zvanom Oks, koji je zbog terorističkog napada izvedenog 2010. na zgradu Policijske uprave Bugojno osuđen na 35 godina zatvora.
Zbog boravka na sirijskom ratištu, pokušaja odlaska i vrbovanja, Državni sud je u 16 predmeta pravosnažno osudio 25 osoba na ukupno 47 godina i dva mjeseca zatvora, a pojedinačne kazne koje su im izrečene kreću se u rasponu od jedne do sedam godina.
Presude za boravak na sirijskom ratištu su u devet predmeta izrečene po sporazumima o priznanju krivnje, od kojih je osam osoba osuđeno na po godinu zatvora.
Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić naveo je da su za krivična djela iz oblasti terorizma, u radu prijave u 25 predmeta protiv 46 osoba, kao i istrage u 30 predmeta protiv 31 osobe, objavio je detektor.ba.