Ekološka udruga Majski cvijet jučer je dobila odgovor iz Ministarstva okoliša HNŽ-a na prethodno dostavljeni zahtjev u kojemu su zatražili da se Park prirode Bunski kanali upiše u registar spomenika prirode.

U odgovoru je navedeno kako je prava adresa ustvari Federalno ministarstvo okoliša, ali je naznačeno i kako ono nema registar spomenika, te da se tako zahtjevu ne može udovoljiti, odnosno da je županijsko ministarstvo u ovom slučaju nemoćno kao niža istanca. 

- Poručeno je i kako postoji Zavod za zaštitu spomenika prirode, te da su u ovom zavodu upisani svi spomenici kao zaštićena područja. Zakonom je dakle zaštićen svaki od njih i nitko ih dalje ne smije dirati, tvrdi predsjednik Udruge Majski cvijet Oliver Arapović.

5000 potpisa

Dalje navodi i kako su sve stare uredbe jasne, te da se ono što je njima zaštićeno, također ne smije dirati. 

- Dakle, na ovim područjima ne smije se pomisliti graditi. Naša država je takva kakva jeste, znamo da se i zakoni prave da bi pojedinci mogli raditi što žele, ali u ovom slučaju nitko ne može biti iznad nje. I tko god dalje povrijedi bilo koju uredbu ili zakon, mi ćemo ga tužiti, a ako bude potrebe ići ćemo i pred međunarodne sudove. Jasno je da parkovi prirode ne mogu biti građevinska zemljišta, dodaje Arapović. 

“Tok rijeke Neretve, koji je Rješenjem još iz 1970. godine proglašen zaštićenim dijelom prirode u Zavodu za zaštitu spomenika prirode FBiH, po sili zakona nastavlja egzistirati kao zaštićeno područje, te kao takav uživa zaštitu propisanu odredbama Zakona o zaštiti prirode HNŽ-a”, navedeno je između ostalog u dopisu Ministarstva.

Odgovor je, navode aktivisti, potvrda da su Bunski kanali zaštićeni dio prirode, da na njima nije dozvoljena gradnja mini-hidrocentrala, te da je to ujedno i dokaz da bi procesom gradnje na Kanalima bili načinjeni brojni prekršaji. Podsjećamo, Odjel za urbanizam Grada Mostara ponovno je donio rješenje kojim je odbijen zahtjev investitora za izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju mini-hidrocentrala Buna 1 i Buna 2, a na osnovu činjenice da je Majski cvijet dostavio neophodnu dokumentaciju i peticiju s 5000 potpisa građana protiv gradnje ovih objekata. 

Iako je Županijski sud u Sarajevu donio presudu kojom je poništena okolinska dozvola koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo za gradnju hidrocentrala na Bunskim kanalima, investitor je ponovno podnio zahtjev prema Federalnom ministarstvu okoliša za izdavanje okolinske dozvole.

Mijenja se strategija

Direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene Lejla Kusturica nedavno je kazala kako je grupa aktivista koji se bore za spas rijeka u Bosni i Hercegovini blizu da se izbori za porpunu zabranu izgradnje malih hidroelektrana na rijekama.

- Dobili smo i javno obećanje, odnosno prisegu Vlade Federacije BiH i premijera Novalića koji je jasno rekao da Vlada FBiH pravi strateški zaokret u energetskom smislu. Umjesto fokusa na hidroenergiju kroz male hidroelektrane pravi se zaokret ka solaru i vjetroelektranama, kazala je Kusturica.

Premijer je istaknuo kako su u vrijeme kada je pravljena energetska strategija za FBiH cijene bile drugačije, navodi, a sada su okolnosti na tržištu promijenjene, a uz sve navedeno u Bosni i Hercegovini, postoji i velika pobuna aktivista na terenu. Federalni parlemant ranije je usvojio zaključak o zabrani gradnje koji nema snagu zakona i to je zapravo bio samo manifest političke volje i poruka da se nešto treba uraditi.

H. Ž.