Zmijolovci iz Hrvatske Vlado Lađarević i Darko Karamazan nedavno su na intervenciji u jednom malom mjestu pored Ozlja iz vikendice izvukli četiri, kako je kazao Lađarević za Index.hr, "opaka poskoka." 

Na intervenciju su došli nakon što ih je kontaktirao prestrašeni vlasnik vikendice.

Jedan od zmijolovaca, Vlado Lađarević, ispričao je kako su i on i kolega Karamazan ostali iznenađeni brojem poskoka. Kazao je i kako je vlasnik vikendice bio vidno uznemiren.

- Nedavno smo imali jednu nesvakidašnju intervenciju u blizini grada Ozlja. Naime, pozivatelj nam se žalio da ima poskoke. Kada smo došli, u blizini kuće, u podrumu te sveobuhvatno provedenom intervencijom, na čuđenje nas i vlasnika kuće, uhvatili smo čak četiri opaka poskoka. Svi su se bojali dolaziti u vikendicu, i sam taj vlasnik. I nas je same iznenadilo brojno stanje poskoka tamo. Inače pronađemo jednog ili eventualno dva poskoka, a ovaj put ih je bilo čak četiri - kazao je Indexu Lađarević, dodavši da su neki od poskoka čak bili skriveni ispod stupova kuće.

Trajalo satima

- Znali smo točno koje je najbolje vrijeme za njihov pronalazak i tada smo i došli te ih počeli hvatati. Kolega Darko se našalio da ih nismo ni trebali tražiti već da smo ih samo hvatali - ispričao je Lađarević.

Lađarević je ispričao da je intervencija pronalaska i razmještanja poskoka trajala satima. On i Karamazan krenuli su na nju rano ujutro, a s njom završili tek popodne. Poskoci su, objašnjavaju, inače dosta kraći za razliku od neotrovnih zmija, ali su zato puno deblji i jači. Prosječna dužina im je oko 70 centimetara, objasnio je Lađarević.

- Neotrovne zmije su inače puno duže. Na primjer, bjelice mogu biti duge i do 170 centimetara, a poskoci su otprilike dugi oko 80 do 90 centimetara, ne duži od metar. Međutim, poskoci su puno deblji, jači i mišićaviji. Uz to, imaju otrov u vrećicama i očnjake koje inače neotrovnice nemaju - kazao je Lađarević.

Manje smetaju

Kazao je i da je broj ovogodišnjih intervencija otprilike jednak prošlogodišnjem.

- Ljudi znaju za problem sa zmijama, vide ih, ali jednostavno nekima one manje smetaju, a nekima više. Međutim, kada se radi o otrovnicama, svakako traže da ih stručne osobe dođu uhvatiti i izmjestiti. Kod ljudi se stvara svijest da su te životinje bitne u našem biološkom lancu te da ih treba sačuvati, da ih ne treba ubijati, bez obzira na to radi li se o otrovnicama ili ne - kazao je Lađarević naglasivši kako se udruženje Zmijolovac bavi razmještanjem zmija pa tako svaku ulovljenu vrate u prirodu.