Polaganjem vijenaca kod spomenika ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, u ponedjeljak je započelo obilježavanje 33. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ HB). 

U okviru obilježavanja ove obljetnice, uslijedilo je predstavljanje zbornika radova ''Muslimansko (bošnjačko) – hrvatski

 rat s posebnim osvrtom na oružane sukobe i stradanja Hrvata u središnjoj Bosni''. U uvodnim izlaganjima će Mladen Ančić sa sveučilišta u Zadru izlagati na temu ''(Ne)postojanje ''velikih strategija'' na početku ratova 1990-ih'', dok će Ivo Lučić sa Sveučilišta obrane i sigurnosti ''Dr. Franjo Tuđman'' u Zagrebu izlagati na temu ''Naš rat'' u Hercegovini od tenkova u Pologu do cisterne-bombe u Mostaru''. 

Nadalje, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru također se održava i trodnevni znanstveno-stručni skup pod nazivom ''Domovinski rat u dolini Neretve od 1991. do 1995. u različitim perspektivama''. 

Ogromne žrtve

- Da nije bilo takve organiziranosti, plašim se mi danas ne bismo bili na ovim prostorima niti bismo živjeli na ovakav način i maštali o svojoj budućnosti, rekao je Dragan Čović za svečanosti u Mostaru. 

U osvrtu na vrijeme pokretanja zajednice Herceg Bosne, rekao je da su evidentno stradanje u Hrvatskoj te prepoznavanje onog što će se zbivati u BiH motivirali odgovorno i mudro vodstvo hrvatskog naroda pokrenuti projekt Hrvatske zajednice Herceg Bosne diljem BiH. To je, kaka je istaknuo, bio odgovor kako očuvati svoj narod. 

- Ono što sam više puta kazao uz ovaj znameniti broj 33: da nije bilo takve organiziranosti, bojim se mi danas ne bismo bili na ovim prostorima i ne bismo živjeli na ovakav način i maštali o svojoj budućnosti. Tako da se sjećanja mora vezivati za sve što se dogodilo, od Vukovara do Škabrnje upravo 19. studenog, dodao je. 

Govoreći o događajima iz povijesti i obilježavanju obljetnica, poručio je da se mora slaviti tu žrtvu koja je dala mogućnost da se na neki način očuva drugi dio prostora Hrvatske, a time i BiH. 

Kako je ocijenio, u vojnom i političkom smislu dobilo se vrijeme ali je ta žrtva bila ogromna te se i danas traži na stotine onih za čije se ovozemaljske ostatke još uvijek ne zna gdje su. 

- Različita osjećanja imaju svi oni koji su prošli to vrijeme, neovisno koja im je uloga bila. Agresor i danas promišlja na drugačiji način o povijesti, mi Hrvati imamo pravo biti ponosni na to vrijeme, naravno, i kada je u pitanju Hrvatska zajednica Herceg Bosna, a potom Hrvatska republika Herceg Bosna. Svatko ju doživljava na svoj način a ja ću kazati kako sam siguran kako bi, da nije bilo takve organiziranosti kroz izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast, da nije bilo Oružanih snaga BiH prepoznatih kao Hrvatsko vijeće obrane i naših policijskih snaga, žrtve bile mnogo veće. I kažem još jednom: hrvatski narod ne bi očuvao svoj dom i svoju domovinu, zaključio je Čović.