U pismu upućenom Valentinu Inzku, visokom predstavniku u BiH, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, izražava uvjerenje da su svi u BiH svjesni uloge i značaja institucije uspostavljene Aneksom X. Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, koji ima značaj koji se ponekad, svjesno ili ne, zanemaruje u poimanju društvene i političke zbilje u BiH. “Koristim prigodu obratiti Vam se nakon svoga i Vašeg izlaganja na proteklom Arria-formula sastanku članica Vijeća sigurnosti UN-a, upriličenom upravo u povodu obilježavanja četvrt stoljeća od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Zahvalan sam što smo imali mogućnost, pred svjetskim predstavnicima i na najvišoj globalnoj razini, pred Vijećem sigurnosti UN-a izložiti sve prepreke i izazove koji stoje pred našom državom, kako bismo napravili prijeko potreban iskorak nužan za njenu euroatlantsku budućnost. Uvjeren sam da zajedno moramo doprinijeti jačanju sveobuhvatnijeg dijaloga o pitanjima koja međunarodna i svjetska javnost ponekad ne razumiju u potpunosti, a zbog jednostrane slike, ali i površnosti koja se često prezentira toj istoj javnosti. S druge strane, cjelovito i istinito razumijevanje problema svima je u interesu u BiH. Svi naši strahovi, bojazni, zajednički, ali i specifični problemi s kojima se suočavamo trebaju biti prezentirani javnosti i biti izloženi njezinom kritičkom sudu“, navodi Čović.

U osvrtu na Inzkove izjave upućene bh. javnosti nakon izlaganja u Vijeću sigurnosti, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH još jednom ukazuje da je legitimno predstavljanje i konstitutivnost tri naroda u BiH ustavno-pravni meritum na kojem počivaju cjelokupan Daytonsko-pariški mirovni sporazum i Aneks IV. kojim je definiran Ustav BiH.

Prekršena volja naroda kao izvor frustracija

“Nezadovoljstvo ili, da upotrijebim izraz koji ste u Vi upotrijebili, frustracija hrvatskog naroda, proizlazi upravo iz toga što je naša volja kao konstitutivnog naroda grubo prekršena ne jednom, već tri puta, u instituciji Predsjedništva BiH te dva puta prilikom formiranja vlasti u FBiH. U jednom od tih slučajeva imali ste presudnu ulogu. No, duboko vjerujem da je sada došlo novo vrijeme, koje je i nova prigoda da uradimo pravu stvar, unaprijedimo vlastito djelovanje, osnaženi dubokom promišljenošću, dragocjenim iskustvima, željom za partnerskim djelovanjem u rješavanju problema i izlaska iz začaranog kruga sukoba, bojazni, optužbi i ucjena. Nakon mnogo godina provedenih u BiH, zasigurno i sami prepoznajete da je Izborni zakon BiH prepun manjkavosti i da, među ostalim, omogućava kršenje izborne volje jednog konstitutivnog naroda, da je diskriminatoran, kako prema građanima hrvatske, srpske i bošnjačke nacionalnosti, koji imaju dominantan udjel u populaciji BiH oko 97%, tako i prema pripadnicima manjina. Složit ćete se da su ustavno i institucionalno nasilje, prijetnje majorizacijom, asimilacijom, preglasavanjem, eliminacijom iz vlasti, pa i negiranje identiteta kao takvog, nepremostiva prepreka i neprihvatljiva forma u kontekstu europskih civilizacijskih postignuća i standarda“, ukazuje, nadalje, Čović u pismu Inzku uz podsjetnik na službene rezultate Općih izbora 2018., na kojima je osvojio apsolutnu potporu hrvatskog naroda. Navodeći kako mu upravo to daje obvezu, snagu i motiv da se navedene stvarne probleme konačno i zajednički u interesu BiH riješi, Čović izražava i uvjerenje da se u razdoblju koje slijedi mora pojačati dijalog kako bi se postiglo racionalno rješenje, a ustavno nasilje i diskurs, tipičan za predstavnike 'većinskog' naroda, ostavili iza sebe.

Destruktivan diskurs o nacionalnim većinama i manjinama

“Konstitutivnost štiti sve narode podjednako i onemogućava diskurs o nacionalnim većinama i manjinama, koji je sam po sebi destruktivan i kao takav uzrok brojnim problemima i stradanjima“, dodaje Čović koji drži da Inzko može odigrati ključnu ulogu u vraćanju prijeko potrebnog povjerenja, narušenog zlonamjernim izjavama koje proizvode dalekosežne negativne refleksije na budućnost zemlje. “Želim da nas povijest pamti kao reformatore koji su za sve buduće naraštaje napravili ključne iskorake europske i euroatlantske BiH“, poručuje na koncu on.