Čović: Zalagat ću se za donošenje europskog ustava u BiH
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović obratio se večeras zastupnicima iz grupacije Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu na posebnoj video konferenciji posvećenoj 25. godišnjici potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Obraćanje prenosimo u cijelosti:
Poštovani gospodine Weber, poštovane članice i članovi EPP-a,
Hvala na mogućnosti da i u ovome sastavu i formatu naše EPP obitelji obilježimo 25. godišnjicu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.
Kao što svi znamo, BIH je multinacionalna država koja funkcionira na bazi priznanja i pune jednakopravnosti tri konstitutivna naroda bez obzira na demografska kretanja i varijacije u njihovoj brojnosti na cjelokupnom teritoriju BiH. Aktualizacija tog potencijala je potrebna da bi se ispunile određene pretpostavke kako bi BiH zaživjela kao funkcionalna država, a u što skorije vrijeme kao punopravna članica zajednice europske obitelji i respektabilan član međunarodne zajednice.
Nažalost, ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda često uzrokuje funkcionalan zastoj u institucijama i nazadovanje u provedbi ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi građani u Bosni i Hercegovini budu osjećali sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu priznati, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na društveno-ekonomska pitanja. Da bi se to ostvarilo, kao ključni preduvjet, bez daljnjeg odgađanja treba promijeniti Izborni zakon, znatno prije Općih izbora 2022. godine.
Nužno je da sukladno prijedlogu našega povjerenika Várhelyija, pri svom posljednjem dolasku u Sarajevo, BIH dobije kandidatski status u srpnju 2021. godine čime bi mi u BiH bili u obvezi da prethodno usuglasimo i usvojimo Izmjene Izbornog zakona u prvih šest mjeseci ove, neizborne, 2021. godine. Pri tome, promjena Izbornog zakona ne smije biti cilj sam po sebi, već prvi bitan korak na putu zemlje ka političkoj stabilizaciji bez koje nema ni stabilizacije niti euroatlantskog puta BiH. U tom smislu smatram da mi, unutar Bosne i Hercegovine, moramo uraditi nužan iskorak te žurno usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva, a sukladno Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i potporu međunarodne zajednice u rješavanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostvarenje naše pune integracije u Europsku Uniju. Stoga ću se zalagati za donošenje europskog ustava – onakvog kakav je primjeren, moguć i potreban za europsku Bosnu i Hercegovinu, s kojim ona može ući u punopravno članstvo Europske unije.
Naš novi Izborni zakon mora biti takav da integrira političku tradiciju jednakopravnosti i slobode, kako za svakog pojedinca tako i za sva tri konstitutivna naroda. Njime se mora uspješno razriješiti proturječje individualnih i grupnih prava, odnosno pomiriti Europsku konvenciju o ljudskim pravima s našim tradicionalnim ustavnim odrednicama. Europska i bosanskohercegovačka politička tradicija mogu biti pomireni, budući da dijele pluralizam i multikulturalnost kao zajedničke odrednice.
Duboko sam uvjeren kako je to jedini način da izgradimo prosperitetnu državu, kroz uspostavu potpune jednakosti na svim razinama i na svakom pedlju BiH. Za dosljednu provedbu svih ovih principa u okviru euroatlantske perspektive BiH potrebit je unutarnji politički dijalog orijentiran k europskim političkim vrijednostima, a on zahtijeva vanjski poticaj, pa čak i aktivne vidove potpore u obliku posredovanja.
Svi se slažemo da BiH svoj ustavni okvir mora uskladiti sa svojim temeljnim ustavnim načelima i normama koje proizlaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima. To je dvostruki izazov za nas vrijedan svakog truda koji nam omogućava da uistinu napravimo civilizacijski iskorak i dokažemo pripadnost prostoru europskih vrijednosti. Držim da je to moguće postići ne gubeći iz vida ustavnu kategoriju konstitutivnosti naroda, koja zauzima središnje mjesto u ustavno-pravnoj tradiciji Bosne i Hercegovine, a potom i odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima i važećim presudama Europskog suda za ljudska prava koje čekaju izvršenje od strane Bosne i Hercegovine. Koristim ovu prigodu još jednom potvrditi punu posvećenost hrvatskih predstavnika u zajedničkom radu na realizaciji zaključaka Europske komisije djelovanjem u okviru nadležnih institucija na državnoj razini.
Temeljem prioriteta na našem europskom putu, osobito je važno istaknuti da su lokalni izbori u Gradu Mostaru održani krajem prosinca prošle godine - prvi put nakon 12 godina. Iako su dočekani kao prijeko potreban pomak, ne mogu se ne spomenuti brojne teške nepravilnosti koje su duboko kompromitirale integritet izbora i izazvale val nepovjerenja u rad institucija – u prvom redu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i izborne rezultate. Na sve nepravilnosti s kojima smo se suočili u ovom periodu redovito sam upozoravao EPP kao našu političku grupaciju, ali i brojne druge EU dužnosnike i međunarodne službenike u BiH. Ipak, izbori su okaljani fiktivnim glasačima i glasanjem s lažnih adresa kako bi se izmijenila izborna volja u gradskim područjima s pretežno hrvatskim stanovništvom, isto kao što je došlo i do noćnog brojanja, ponavljanja brojanja, manipuliranja izbornim ishodom i, pored svega toga, jednomjesečnog brojanja glasova. Iako je HDZ BiH ostvario apsolutnu pobjedu i još jednom zadobio snažnu podršku žitelja, procijenjeno je kako nam je otuđeno otprilike 2000 glasova. Zbog svega navedenog, Hrvatski narodni sabor BiH podnio je kaznene prijave Tužiteljstvu BiH i Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije u nastojanju očuvanja integriteta procesa. Također, uvidjevši da su se fiktivni glasači počeli vraćati na svoje adrese zatražili smo ponavljanje izbora u jedinicama u kojima su pokušali manipulirati rezultate, zanemarujući demokratsku volju. Ovim putem još jednom i svima vama okupljenima ponavljam poziv da zauzmete asertivan stav i jači angažman kako bi se u Mostaru i BiH nedvojbeno spasila demokracija, izborna volja i, na koncu, vladavina prava kao jedna od ključnih stavki u našem napredovanju k EU.
Suradnja s europskim partnerima oduvijek je bila naša opredijeljenost. U toj suradnji, ali i u obiteljskom duhu ovoga razgovora, moram istaknuti kako se Bosna i Hercegovina nalazi pred neizdrživim teretom migracijskih naleta. Kao društvo koje je opterećeno različitim i simultanim izazovima, nalazimo se u drugoj krizi koju nismo prouzrokovali niti birali. Dakako, duboko cijenimo pomoć i angažman EU u rješavanju ovog pitanja. No BiH mora iznaći bolje i učinkovitije rješenje – ne ugrožavajući pri tome vlastito stanovništvo, stabilnost, partnerstva i prosperitet. Svjesni smo kako smo u ovome pitanju najvećim dijelom tranzicijska zemlja, ali ne možemo dozvoliti da se ova kriza, rukovođena jednostranim, nekoordiniranim i neplanskim potezima u organizaciji Ministarstva sigurnosti, nekontrolirano prelije na BiH u potpunosti. Humanitarni aspekt ovog pitanja je zabrinjavajući i nepobitan, ali je isto tako nepobitna stabilnost i zaštita naše domovine i žitelja koji su naša primarna odgovornost.
U svjetlu daljnje aktualizacije predanog promišljanja euro-atlantske budućnosti Bosne i Hercegovine, koristim ovu priliku pozvati vas na Međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju koja će se održati 18. ožujka u online i offline formatu, a koja će se baviti transformacijskim potencijalom euroatlantskim procesa u Bosni i Hercegovini. Akademska zajednica u Bosni i Hercegovini će zajedno s akademskom zajednicom u Republici Hrvatskoj pružiti platformu za razgovor s domaćim i međunarodnim službenicima i stručnjacima o BiH kao budućoj članici Europske unije i NATO-a. Vaš doprinos, kao članova velike obitelji EPP-a za sve nas bio bi duboko cijenjen doprinos.
Želim još jednom iskazati svoju nedvojbenu posvećenost europskoj budućnosti BiH koja je ostvariva isključivo uz dužno poštivanje jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, kao natkrovljujuće ustavne kategorije koja je izravno u funkciji potpore vladavine prava, prioritetne u procesu pristupanja EU-u, njena temeljna vrijednost i pretpostavka ustavne stabilnosti BiH. Poštivanje svih ustavno i zakonski propisanih institucionalnih procedura, mehanizama i aktera sukladno ustavnim nadležnostima preduvjet je ispunjavanja svih obveza na putu k Europskoj uniji, ali i trajne stabilizacije unutarnjih prilika u BiH.
Na koncu, upućujem iskrene zahvale na Vašoj svesrdnoj potpori i zalaganju kojega pružate europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine te traženju rješenja unutar BiH, ohrabrujući i podstičući dijalog legitimno-demokratski izabranih političkih predstavnika tri konstitutivna i ustavno jednakopravna naroda u Bosni i Hercegovini.