Sve češće svjedočimo porastu cyber kriminala u Bosni i Hercegovini, posebno među mladima. Facebook, Instagram, TikTok, sajtovi, sakrivanje IP adrese, svakodnevnica su mladih i djece. Sve češće svjedočimo tragedijama i sve većem broju informacija o nemarnom korištenju ovih alata.

Virtualni svijet sve više mijenja stvarni. Izloženi sadržajima koji se plasiraju, mnogi mladi postaju skloniji nasilnom ponašanju, navode stručnjaci.

- Javni prostor je zatrovan nasiljem. U javni prostor se toliko publicira nasilja, predstavlja se kao socijalno poželjno ponašanje, kroz glazbu, spotove, serije, brzi momci, oružje, brza vozila... Sve ide brzo i prihvata se kao socijalno poželjno ponašanje, a nije i ne može, naglašava sociolog Vladimir Vasić.

Rigorozne kazne 

Često nesvjesni posljedica, ali i zakonskih okvira, mnogi od njih se upuštaju u opasne postupke, ne shvaćajući da pravila koja vrijede u stvarnom svijetu važe i u digitalnom.

- Nisu svjesni zakonskih posljedica. Samo mi nije jasno odakle im hrabrost. Nije to samo 5-6 djece, to je sigurno više od 20 srednjoškolaca i osnovaca koje je obradio MUP Sarajevo. Ne znam kako ne shvaćaju, danas ili sutra će neko doći i po njih i da neće završiti u norveškom zatvoru gdje su super uvjeti, već će završiti u pritvoru koji nije baš uvjetan na onaj način koji oni vide u filmovima i sa svojih 25 kilograma težine, ne znam kako će se snaći u tim uvjetima. Ne prijetim, ne plašim, ali ovo je prevršilo svake granice, kaže Saša Petrović iz Odjela za cyber sigurnost FUP-a. U međuvremenu, ista Norveška podiže starosnu dob za društvene mreže na 15 godina.

Australija najavljuje sličnu zabranu, Francuska testira. Bosna i Hercegovina čini se, regulaciju interneta i društvenih mreža još uvijek ozbiljno ne razmatra.

- Može se ono zabraniti, zakonski, ali tko će to kontrolirati i kako? Zvuči nevjerojatno. Ideja postoji već odavno, segmentiranje interneta, priča se o tome, to su ideje ali još to nije uvedeno, daleko smo svi mi u svijetu od toga, kaže Petrović. A, dok se to ne desi, iz policijskih struktura smatraju da su roditelji najveći regulatori ponašanja njihove djece na internetu.

Cyber kriminal povećava se u EU i po obujmu i po financijskom utjecaju. S obzirom da trenutno ne postoje standardizirani načini prikupljanja statistike širom Europe, a incidenti vezani uz cyber kriminal se različito klasificiraju, prilično je teško dati precizne brojke. Posljedično, međunarodna suradnja i javno-privatno partnerstvo su ključni u prepoznavanju ugroza koje sa sobom nosi cyber criminal.

Međunarodna suradnja

Europski centar za cyber kriminal koordinira Europolove napore u jačanju zakonskog odgovora EU na cyber kriminalitet. Osnovan u siječnju 2013., EC3 je postao središte EU u borbi protiv cyber kriminala. EC3 je jedan od tri operativna centra u Europolu koji se oslanja na postojeću agencijsku strukturu, procedure, ekspertizu i snagu Europolove mreže.

Centar ima mandat da podupire zemlje članice EU u rješavanju cyber kriminaliteta, poput nedozvoljenih ulazaka u cyber prostor, kriminala kojeg uzrokuje malware i krađe podataka kao i kriminalitet koji zahvaća kritičnu infrastrukturu, seksualne eksploatacije djece i cjelokupnog kriminaliteta povezanog s distribucijom materijala o zlostavljanju djece, video zapisa zlostavljanja djece kao i putovanja prijestupnika vezana uz seksualno napastvovanje djece, prijevara kod međunarodnih plaćanja poput online prijevara, prijevara s karticama, malwarea na bankomatima, kriminalnih radnji koje uključuju probijanje zaštite antivirusnih servisa… EC3 omogućuje visoku razinu tehničke, analitičke i digitalne forenzične ekspertize u podršci oko istraga cyber kriminaliteta među zemljama članicama EU i trećih strana.

S. Ž.