'Daytonski sporazum bio je privremeni okvir i mora se iz temelja preurediti'
Robert Gelbard, bivši specijalni predstavnik predsjednika i državnog tajnika SAD za Balkan i za primjenu Daytonskog mirovnog sporazuma, u intervjuu za Glas Amerike (Voice of America - VOA) govorio je o značaju Daytonskog sporazuma 25 godina kasnije, te o, po njemu, nužnoj potrebi za promjenama u BiH, a što bi iziskivalo angažman kako Europe, tako i SAD, ali i Rusije.
Daytonski sporazum bio je privremeni okvir za BiH
Gelbard, kao dugogodišnji američki diplomat, govori o Daytonskom sporazumu četvrt stoljeća kasnije.
-Daytonski sporazum je bio iznimno važan iz jednog posebnog razloga - zaustavio je ubijanje. Bio je to neizmjeran napor Richarda Holbrookea i drugih koji su to postigli s iznimnim kompromisima kako bi prestalo ubijanje. To je bio izniman međunarodni napor koji je uključivao sve zemlje. Na Holbrookeov zahtjev otišao sam u BiH, u Sarajevo dva tjedna nakon Daytona i to mi je bilo prvo putovanje u BiH od mnogih, a potom sam otišao u Beograd i prvi put se sastao sa Slobodanom Miloševićem. Prvi od puno sastanaka. Dakle, sporazum je bio ključan jer je zaustavio ubijanje i također je osigurao, naglasit ću ovu riječ, ono što smatram privremenim okvirom za upravljanje Bosnom i Hercegovinom. Privremeni okvir. I to je u jednoj mjeri bilo uspješno i sada je potrebno nešto drukčije, kaže on za VOA.
Na pitanje na što misli kada kaže da je Daytonski sporazum bio privremen te da je potrebno nešto drukčije, ovaj veteran u diplomaciji je pojasnio:
"Ono što je zanimljivo i ironično je to što sam godinama bio uključen. Gledajući Republiku Srpsku, oni su na početku mrzili Dayton, a sada Dodik stalno govori 'volim Dayton'. Razlog što "voli Dayton" je taj što strukture, na žalost, ne dopuštaju istinsko upravljanje državom. Dakle, potrebno je preurediti ovaj sporazum. To bi bio veliki napor s velikom političkom voljom mnogih. Ali BiH mora postati funkcionalna, učinkovita država. To ne znači unitarnu državu, mogla bi nastaviti biti federalna, ali njom se mora biti u mogućnosti upravljati, a trenutna struktura nije učinkovita. Dakle, to se mora iz temelja preurediti. Vjerujem, to treba voditi EU uz blisku podršku SAD-a i sudjelovanje mnogih drugih, uključujući, naravno, i Rusiju.
Srbi destruktivni, a pitanja i za konstruktivnu ulogu Hrvatske
Govoreći o političkoj volji za takav, veliki politički projekt u BiH Gelbard kaže kako istu vidi kod Bošnjaka, nešto i kod Hrvata, a kod Srba uopće - ne. Tu je otvoreno pitanje postavio i Hrvatskoj kao i otvorenu kritiku indolentnosti EU-a.
-Vidim tu političku volju kod Bošnjaka, možda ima nešto od te političke volje i kod Hrvata, iako Hrvatska u svemu tome mora igrati konstruktivnu ulogu. Imam nekoliko ozbiljnih pitanja koliko je konstruktivnu ulogu Hrvatska spremna igrati. Na žalost, bosanski Srbi uopće ne igraju konstruktivnu ulogu. Suprotno tome - oni su destruktivni. Ovisno "o smjeru vjetra" Dodik govori o stopostotnoj podršci Daytonu ili govori o osamostaljenju RS-a, ili govori o tome da RS postane dio Srbije. Ono što treba razumjeti, a međunarodna zajednica se treba pobrinuti da se to dogodi, je da postoji samo jedna BiH, čak i ako je federalna država, smatra ovaj američki diplomat.
On je tu otvorenu kritiku uputio prema administraciji EU-a, ali je i posebno naglasio potrebu obnavljanja bonskih ovlasti visokom predstavniku u BiH.
-Da bi se to učinilo, mislim da politička volja treba početi s EU-om. Čekali smo desetljećima, doslovno desetljećima, da EU pokaže tu političku volju. Na žalost, ono što sam vidio proteklih godina je nedostatak političke volje kod Europljana, a nju bi sada želio vidjeti. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je novoizabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu da je Europa spremna preuzeti puno veću odgovornost. Ovo bi bila odlična prilika da EU i Amerika preuzmu odgovornost uz snažnu američku podršku, za sazivanje Grupe, međunarodne konferencije, za preuređenje Ustava BiH i stvaranje učinkovite mogućnosti upravljanja BiH. Jedna od stvari koje bi mogli učiniti je raditi na obnavljanju bonskih ovlasti visokom predstavniku od kojih sada potpuno zaziru, zaključuje.
Neuspjeh Daytonskog sporazuma nastao kasnije
Kao najveće izazove u provođenju Daytonskog sporazuma, u vrijeme kada je bio specijalni predstavnik za provedbu Daytonskog sporazuma, između travnja 1997. i kolovoza 1999. godine, Gelbard je naveo njih nekoliko.
-Prije nego što sam preuzeo posao Bijela kuća me zamolila da osmislim plan za hvatanje ratnih zločinaca. To sam i učinio, a potom sam s nekim drugim zemljama u Europi razvijao taj plan. Otpor nekih vlada u regiji, posebno Srbije, bio je izniman. I usput, rekao bih, da je šokantno vidjeti da su osobe koji su osuđeni za ratne zločine, po povratku tretiraju kao heroji. Kako i u Srbiji, tako i u Hrvatskoj. To je sramotno. Tako da je to jedan veliki izazov.
Također, s obzirom na prirodu Daytonskog mirovnog sporazuma i iznimne birokratske strukture koje su bile uključene, prvo sa dva entiteta, a potom na državnoj razini, pokušaji su da se te strukture učine učinkovitima. Ja sam i ekonomist, a pokušaj poticanja ideje o slobodnom tržištu u cijeloj zemlji, razvoj okruženja u kojem bi strane investicije bile dobrodošle, pokazalo se iznimno teškim. Imao sam iskustvo u RS-u gdje je američki investitor bio spreman investirati u razvoj tvornice namještaja - otišli smo s potpunim neuspjehom. Mislim da se između birokracije i pokušaja podmićivanja to pokazalo nemogućim. Mora postojati puno pogodnije okruženje kako bi se potaknule inozemne i domaće investicije kako bi se stvorila nova radna mjesta te da mladi ne bi napuštali zemlju. To je veliki problem u BiH, ali i u regiji kao cjelini. I konačno, posljednja stavka je korupcija. Smatram da je dobro upravljanje nužno i da korupcija mora biti kažnjena. Moraju se postaviti učinkovite strukture za kažnjavanje korumpiranih na vlasti, analizirao je.
No, na pitanje jesu li američka administracija i cjelokupna međunarodna administracija prije 25 godina trebale učiniti nešto drukčije po pitanju po pitanju BiH, Robert Gelbard je ponovno spomenuo najvažniji cilja - zaustavljanje rata.
-U to vrijeme najvažnije pitanje je bilo zaustavljanje ubijanja. Kompromisi poput Daytonskog sporazuma, kada se kasnije pogledaju, mogu se kritizirati i kod njih se može cjepidlačiti. Puno je problema s Daytonskim sporazumom, ali i dalje, 25 godina kasnije, mislim da je to bilo sjajno postignuće Richarda Holbrookea i onih koji su s njim radili, a koji je postigao taj najvažniji cilj u to vrijeme. Mislim da je neuspjeh nastao kasnije, kada su se stvari smirile - u nespremnosti međunarodne zajednice u stvaranju okolnosti kroz potrebnu političku volju da se to preispita, prepravi Ustav i stvori okruženje za drukčiju BiH koja bi bila uspješna država, zaključuje Gelbard u intervjuu za Glas Amerike.