Donosimo dokumente koji pokazuju vezu vlasti i spornog kamenoloma
Premijer Vlade HNŽ-a 2006. godine bio je Miroslav Ćorić, predsjednik OV-a Jablanica Mate Mijić, a načelnik Salem Dedić.
Općinsko Vijeće Jablanica je krajem 2006. godine donijelo zaključak kojim 'utvrđuje interes općine Jablanica za davanje koncesije za geološka istraživanja i korištenje mineralne sirovine mermerizirani dolomitni krečnjak na području Općine Jablanica – lokalitet 'Šupljika' kod Donje Jablanice.
To ja zasada jedini dostupan službeni dokument u kojem je vidljiva veza Općine Jablanica i spornog kamenoloma za kojeg se utvrđuje je li u noći 4. listopada prouzročio ogromnu tragediju u Donjoj Jablanici u kojoj je pod naletom stijena i otpada stradao veliki broj ljudi.
Kako saznajemo, danas je u Vladi HNŽ-a navodno tražen dokument koji bi se nastojala raspetljati zavrzlama oko spornog kamenoloma, ali bezuspješno. Naime, dokument kojim Vlada HNŽ-a vjerojatno daje prijedlog Općini Jablanica za sklapanje koncesijskog ugovora nije dostupan iz razloga jer je arhiv iz 2006. godine zagubljen, što bi moglo otežati eventualnu istragu oko pronalaženja odgovora na pitanje 'tko je odgovoran za tragediju'.
Vladu HNŽ-a je 2006. godine činilo osam ministara i premijer, a hrvatska komponenta je imala premijera i četiri ministra, dok je isti broj ministara imala i bošnjačka komponenta. Zakon o Vladi HNŽ-a je promijenjen 2006. godine i vladu od tada čine premijer i 11 ministara, a princip koji se uvijek do sada poštovao bio je da "dvije strane" imenuju po šest pozicija u Vladi HNŽ-a s tim da HDZ-u BiH pripadne pozicija premijera. Upravo ta promjena broja ministarstava, kako doznajemo, prouzročila je 'gubljenje arhive'.
Premijer Vlade HNŽ-a 2006. godine bio je Miroslav Ćorić, predsjednik OV-a Jablanica Mate Mijić, a načelnik Salem Dedić.
Što konkretno piše u zaključku OV-a Jablanica
U zaključku OV-a Jablanica iz 2006. godine, kojim je tada predsjedavao Mate Mijić između ostalog piše da se 'eksploatacijska polja arhitektonsko-građevinskog kamena, a u kojima se koristi metoda miniranja ne smiju otvarati niti se postojeće polja smiju širiti u smjeru i na udaljenost manju od 500 m od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja to jest selo Donja Jablanica s jedne strane i magistralnog pravca M17 s druge strane, kao i rekreativnih zona i zona posebne namjene'.
Evo što stoji u zaključku OV-a Jablanica iz 2006. godine:
-Općinsko vijeće zahtijeva da se prilikom davanja koncesije koriste dokumenti usvojeni od strane Općinskog vijeća i to prioritetno: - Strategije razvoja turizma i poljoprivrede općine Jablanica - Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Jablanica.
-Općinsko vijeće Jablanica traži da davalac koncesije postavi opće i posebne uvjete za eksploataciju mineralne sirovine mermerizirani dolomitni krečnjak, između ostalih i slijedeće: eksploatacija mineralnih sirovina mora se uskladiti sa projekcijama privrednog razvoja općine odnosno HNK na taj način da se težište eksploatacije prvenstveno odnosi na kvalitetne sirovine; metode eksploatacije moraju u najvećoj mjeri permanentno usavršavati tehnologiju i prilagoditi je ambijentu; eksploatacijska polja arhitektonsko-građevinskog kamena, a u kojima se koristi metoda miniranja ne smiju se otvarati niti se postojeće polja smiju širiti u smjeru i na udaljenost manju od 500 m od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja to jest selo Donja Jablanica s jedne strane i magistralnog pravca M17 s druge strane, kao i rekreativnih zona i zona posebne namjene; nova eksploatacijska polja arhitektonsko-građevinskog kamena, u kojima se koristi metoda miniranja samo za uklanjanje pokrivke i jalovine, ne smiju se otvarati, niti se postojeća polja smiju širiti u smjeru i na udaljenost manju od 200 m od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja, turističkih zona, privrednih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene; zbog kontinuiranog miniranja kao jedine metode eksploatacije ugroženi su vodotokovi i to ekstremno na užem i znatno na širem lokalitetu, a naročito izvorište Komadinovo vrelo koje protiče kroz stijenski masiv eksploatacionog polja, jednako kao i stambeni i drugi objekti u okruženju predmetnog eksploatacionog polja te je stoga neophodno obavezati koncesionara da obezbijedi sredstva /davanjem bankovnih garancija, deponovanjem namjenskih sredstava i slični instrumenti obezbjeđenja/ za obeštećenja i sanaciju za slučaj nastanka konkretne štete, transport sirovine organizovati maksimalno izvan područja naselja, te ukoliko to tehničke mogućnosti ne dopuštaju predvidjeti mogućnost naknade za prekomjerno korištenje javne ceste, kao i obavezivanje koncesionara na održavanje i saniranje lokalnih saobraćajnica; ne smiju se ugrožavati pejzažne vrijednosti na taj način da se eksploatacija vrši potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloških elemenata (humaka, brdskih kosa i sl.), jednako kao i šumskog pokrivača za kojeg tražimo da se nadomjesti u istoj površini na nekom drugom mjestu; nova eksploatacijska polja ne smiju zadirati u područje zaštićenih dijelova prirode odnosno zaštićenih kulturnih dobara u kojima se nalazi temeljni fenomen zaštite; sanacija područja iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju, uz poseban naglasak na ozelenjavanje i konzerviranje napuštenih dijelova eksploatacionog polja; skladišta eksplozivih materijala potarebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora i imati sva potrebna odobrenja; eksploatacija mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način koji ugrožava podzemne vode, naselja i druge privredno značajne zone, te zaštićene dijelove prirode i kulturna dobra'.
-Eksploatacija mineralnih sirovina ne može se obavljati ukoliko nisu predhodno definrani namjena, veličina i smještaj objekata na parceli kao i način priključenja na javnu saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu te mjere zaštite okoline; eksploatacija mineralnih sirovina ne može se obavljati ukoliko nisu predhodno definisani uslovi koje propisuje MUP (odjel zaštite od eksplozije i požara), JKP (vodovod i kanalizacija), ED (elektrosaglasnost), PTT i Telecom, željeznice, putevi kao i zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode; zbog specifičnosti pozicije eksploatacionog polja obavezati koncesionara na rješavanje problema jalovine po zadatim urbanističkim uslovima; pri izboru koncesionara prednost davati onima koji primjenjuju standarde ISO 9001 (upravljanje kvalitetom), ISO 14001 (upravljanje okolinom) i, eventualno ISO 18000 (upravljanje sigurnošću na radu); obaveza koncesionara je da sredstva koja su min. 5% od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom sirovine obavezno koristi u funkciji istraživanja zaliha sirovine istovremeno sa eksploatacijom iste izuzev u slučaju da su ispitane zalihe dostatne za planiranu eksploataciju više od 25 godina, svake godine povećavati broj zaposlenih za najmanje 5%; Minimalna naknada za eksploataciju mermeriziranog dolomitnog krečnjaka treba da bude 5% od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom te sirovine što važi i za iskorištenu jalovinu.'
Zaključak je objavljen u Službenom glasniku Općine Jablanica 27. prosinca 2006. godine, a potpisuje ga tadašnji predsjednik OV-a Mate Mijić.