Džepovi bh. žitelja sve prazniji
Novi mjesec i novi pad visine plaća u BiH
Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
I dok je inflacija pustošila novčanike bh. žitelja, a gotovo svi ekonomski parametri bili u padu, jedino što je koliko, toliko smirivali radnike jeste rast plaća. Plaće u Bosni i Hercegovini u proteklom razdoblju uistinu jesu rasle, iako sigurno ne onoliko koliko su to navodile vlasti.
U BiH je sasvim normalno da se vlastodršci služe statističkim makinacijama, pa tako u državi uopće ne postoji podatak kolika je medijalna plaća, a u prosječnu ulaze i nove ministara, zastupnika i čitave horde političara i uhljeba koji žive 'kao bubreg u loju'.
Plaće u realnom sektoru su također rasle, ali mnogo manje nego političarima i uhljebima. A sada, kako se čini, i to je stalo.
Statistika
Prema podacima Agencije za statistiku BiH prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za rujan 2024. godine iznosila je 1.382 maraka, što pokazuje nominalni pad za 0,7 posto, i realno je manji za 0,8 posto u odnosu na kolovoz 2024.
- Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za rujan 2024. godine u odnosu na rujan 2023. godine nominalno je viša za 9,3 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je bio veći za 8,4 posto, stoji u priopćenju.
Pogledom na djelatnosti koje zapošljavaju najviše naših žitelja vidi se kakav je standard. Tako je prosječna plaća u oblasti 'trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala' 984 marke, 'prerađivačka industrija' 1.004 marke, 'građevinarstvo' 939 maraka, 'djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane' 829 maraka.
Ono je, nažalost, samo nastavak stanja od kolovoza.
- Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za kolovoz 2024. iznosila je 1.392 marke, što pokazuje nominalni pad za 0,3 posto, i realno je manji za 0,8 posto u odnosu na srpanj 2024., podaci su Agencije za statistiku BiH.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za kolovoz 2024. u odnosu na kolovoz 2023. nominalno je viša za 8,7 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je bio veći za 7,3 posto.
Zastoj
Ukoliko znamo da je inflacija usporila, ali je i dalje tu, kako nam pada industrijska proizvodnja, izvoz, promet industrijskim proizvodima, promet u trgovinama, kako smo po svim mogućim mjerilima samo ekonomsko dno Europe onda je jasno što znači kada padaju i plaće. Porazno je kako to, prema posljednjim podacima, prati i pad broja zaposlenih osoba. Bez novog zapošljavanja, podizanja plaća u realnom sektoru, poreznih rasterećenja, pojačane proizvodnje i distribucije proizvoda i usluga, a ponajprije bez novih investicija razvoja i dalje neće biti.