EU licemjerno upire prstom u BiH
Piše: V.S.Herceg
Europska unija kritiizira Bosnu u Hercegovinu i situaciju u kojoj se nalaze migranti i izbjeglice ocjenjuje kao neprihvatljivu. To je čisto licemjerje, smatra reporterka Deutsche Wellea Marina Strauß.
Ona se osvrće i na riječi glasnogovornika Europske komisije Petera Stanoa za kojeg drži da 'više nisu samo prijetnja'.
-Način na koji se BiH odnosi prema migrantima i izbjeglicama mogao bi imati negativne posljedice po tu zemlju u njenim naporima da jednog dana postane članica EU-a, rekao je Stano.
-On je pritom aludirao na slike koje su se, nešto prije Božića, mogle vidjeti na vijestima širom EU: zapaljeni šatori, muškarci u plastičnim papučama ogrnuti pokrivačima koji stoje u snijegu, improvizirani kampovi koje su sami izgradili usred šume. Tek kada je izbjeglički kamp Lipa, koji se nalazi odmah pored hrvatske granice, prvo evakuiran, a onda i spaljen, ponovo je izašlo na vidjelo ono što je tamo godinama ključalo. Nakon što su države EU, recimo Mađarska, postavile žičane ograde na svojim granicama, migranti i izbjeglice traže nove rute. Mnogi pokušavaju preko BiH stići do EU-a, piše reporterka Strauß.
Kritike prema BiH, ali kritike i prema EU
Ona jasno kaže da EU ima pravo kada kritizirati BiH zbog njenog disfunkcionalnog političkog sustava, a isto čine i lokalne vlasti Unsko-sanske županije, u kojem se nalazi migrantski kamp 'Lipa', kada govore da ih je vlada u Sarajevu ostavila da se sami nose s migrantskim pitanjem, međutim…
-Ako pitate odgovorne u EU u kojoj mjeri bi Unija morala preuzeti odgovornost, onda odgovori glase poput spomenute izjave glasnogovornika EK-a da 'Nije EU ta koja gura migrante BiH' ili 'Da, pomaže se, stavlja se novac na raspolaganje'.
Prema EK, od 2018. se u BiH slilo 88 milijuna eura, kako bi se na licu mjesta rješavala situacija. Pa ipak je licemjerno kada EK i države-članice upiru prstom u BiH, jer se one same već godinama ne uspijevaju dogovoriti o zajedničkoj azilantskoj i migracijskoj politici. Na nekim mjestima u EU nije ništa bolje nego u kampu Lipa. Na primjer, na grčkom otoku u Kara Tepe, novom kampu na Lezbosu, kritika je koju je ova reporterka uputila i prema EU kada se govori o migrantskoj krizi.
Licemjerje EU-a
Ona također navodi da je jedina teza u migracijskoj politici u kojem su države EU jedinstvene da se moraju zaštititi vanjske granice Unije, kako bi što je moguće manje migranata i izbjeglica ušlo na područje EU-a.
-A kako bi se taj cilj što je bolje moguće i postigao, neke države posežu za ilegalnim mjerama, poput pushback-ova – ilegalnog protjerivanja. To je brutalno i ponižavajuće. Riječ je na primjer o Grčkoj, kako je pokazalo i jedno istraživanje DW-a, a i Hrvatskoj. To da mnoge migrante hrvatska granična policija nasilno vraća nazad, potkrada i otima im odjeću, ne potvrđuju samo oni sami, već i lokalne vlasti i nevladine organizacije.Istina je također da mnogi mladi muškarci u kampu 'Lipa' vjerojatno nemaju pravo na azil u EU. Ako s njima razgovarate, doznat ćete da dolaze jer žele pobjeći od vrlo loše ekonomske situacije u njihovim domovinama i zato što se nadaju da u EU imaju više šansi za bolji život. Mnogi od njih već su pokušali predati zahtjev za azil u EU, ali su odbijeni i žele pokušati još jedanput. Jer, povratak, pogotovu ako nisu uspjeli, često za njih nije opcija, analizirala je reporterka DW-a.
Ona, nadalje, da je unatoč tome licemjerno kada se EU predstavlja kao (jedina) zaštitnica ljudskih prava i istovremeno tolerira da se ljude nasiljem na vanjskim granicama odvraćaju od predavanja zahtjeva za azil u nekoj od zemalja EU – a to je, kako navodi, pravo koje ima svako tko dođe na granicu.
-Isto tako je licemjerno da se BiH prebacuje cjelokupna odgovornost i uvijek iznova ukazuje na debele novčanike EU koji će na licu mjesta riješiti probleme. Ljudi u 'Lipi' ne žele ostati u BiH. Oni žele u EU. A mnogi će po tko zna koji put pokušati, ma što im prijetilo – nasilje na ruti ili nova protjerivanja. EU im duguje barem jedno: azilantsku i migracijsku politiku koja će biti vrijedna tog imena. A ne da se oslanja na premlaćivanje mladih muškaraca na granicama, kako bi se drugi u njihovim domovinama odvratili od istog tog puta, zaključuje u svom tekstu za DW reporterka Marina Strauß.
Kritike prema Hrvatskoj, ali i bh. propusnoj granici
U raspravi o humanitarnoj situaciji izbjeglica i migranata na vanjskim granicama EU-a, održanoj u utorak u Europskom parlamentu, niz zastupnika je oštro kritizirao postupanje hrvatskih vlasti prema migrantima na granici s BiH nazivajući ga "sramotnim".
U središtu rasprave u Bruxellesu se, pored položaja migranata u kampovima u Grčkoj, našlo pitanje migranata u BiH koji nastoje preko Hrvatske ući u EU. Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet tisuća migranata.
Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj županiji i u okolici Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajući u napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom.
Kritike eurozastupnika prema Hrvatskoj
Eurozastupnici, pretežito lijevih i stranaka centra, ustvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeći njihova prava i ocijenili da je vraćanje migranata u BiH uz upotrebu sile, takozvani 'pushbackovi', "sramotno".
-EU mora provesti istragu i zaustaviti takvo postupanje hrvatske granične policije, istaknulo je više eurozastupnika.
Portugalka Isabel Santos je ispred kluba socijaldemokrata (S&D) rekla da odgovornost za nehuman položaj migranata ,uz lokalne vlasti, dijeli i EU zbog "sramotnih postupaka graničnih policija država članica".
Sophia in 't Veld je u ime kluba liberala u parlamentu (Renew Europe) prozvala Komisiju i Vijeće da ne čine dovoljno kako bi riješili položaj migranata i spriječili nasilje nad njima na vanjskim granicama Unije.
Migranti su nasilno vraćani iz Hrvatske u Bosnu a "nezakoniti 'pushbackovi' se više ne mogu tolerirati", rekla je i pozvala na punu istragu tih praksi i Frontexa, EU-ove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu.Njen kolega iz kluba Jan-Christoph Oetjen je od Komisije zatražio "neovisan mehanizam nadzora granica jer ne vjeruje hrvatskoj graničnoj policiji".
Tineke Strik je ispred Zelenih pozvala Komisiju da "okonča nekažnjivost 'pushbackova'" a članice da prestanu žmiriti pred njima" , dok je Malin Bjoerk u ime "Ljevice" rekla da druge članice "trebaju Hrvatskoj jasno reći da neće ući u Schengen dok ne prestanu brutalnosti".
Te brutalnosti nisu "navodne", ustvrdila je, pozivajući se na 1500 stranica svjedočanstava o njima i zaključila da postoji "sramotno nasilje EU-a na granicama, politike 'pushbackova' i izostanak solidarnosti".
Ressler: Neutemeljeni i politički motivirani napadi na Hrvatsku, uzrok propusne granice BiH
HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler je u odgovoru na prozivanje hrvatskih vlasti za nezakonito postupanja prema migrantima ustvrdio da je riječ o "neutemeljenim i političkim motiviranima napadima na Hrvatsku, Grčku, Frontex, ali u suštini na europsku politiku zaštite granice".
“Pravi uzroci ove humanitarne situacije su u propusnim granicama i manjku graničnog i institucionalnog kapaciteta BiH, ali i u ne uvijek dovoljnom europskom angažmanu u našem neposrednom susjedstvu”, nastavio je Ressler.
Ocijenio je da EU treba inzistirati na političkoj volji i ulaganjima u BiH na jačanju kapaciteta te države da nadzire svoje granice. "Jedino tako može se izbjeći neprekidno ponavljanje ovakvih patnji koje gaze ljudsko dostojanstvo", zaključio je.
Tonino Picula iz SDP-a je u raspravi ocijenio da je situacija na granici BiH i Hrvatske "sve gora i dodatno podcrtava nefunkcionalnost institucija BiH i dotrajali daytonski sustav".
EU-ova "financijska podrška je potrebna, ali novčana pomoć neće riješiti u osnovi politički problem", upozorio je i napomenuo da "BiH, Hrvatska i ostale granične zemlje ne smiju nositi teret izostanka dogovora o novom Paktu o migracijama i azilu" u EU-u.
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je u uvodu rasprave navela da Komisija i hrvatske vlasti vode "stalan dijalog" te da uskoro očekuje uspostavu neovisnog mehanizma nadzora postupanja na granici.
Kriza s migrantima u BiH je "nepotrebna i mogla se izbjeći da su vlasti u BiH odgovorno reagirale", rekla je povjerenica te ih pozvala da "pokažu političku volju i nađu dugotrajna rješenja", uključujući uspostavu smještajnih kapaciteta za migrante na cijelom teritoriju.
Veleposlanik Kraljevine Norveške danas u posjeti prihvatnom centru 'Sedra' u Cazinu
U okviru projekta Odgovor na Covid-19 u četvrtak, 21. siječnja, veleposlanik Kraljevine Norveške Olav Reinertsen posjetit će privremeni prihvatni centar u hotelu Sedra u Cazinu, u kojem trenutno borave ljudi u pokretu.
On će tom prilikom uručiti dio zaštitne medicinske opreme, koju je Vlada Kraljevine Norveške u saradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) i uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) osigurala za ljude u pokretu koji trenutno borave na području BiH.
Oprema u vrijednosti od 186.000 KM, koja se sastoji od zaštitnih maski i rukavica, dezinfekcijskih tunela i sredstava za dezinfekciju, te toplomjera i zaštitnih odijela bit će isporučena prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj, Sarajevskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Oprema će se koristiti i za potrebe ljudi u pokretu koji se nalaze van službenih prihvatnih centara, priopćeno je iz UNDP-a.
U BiH dolazi obići migrantske kampove i Štefanek
Specijalni predstavnik generalnog tajnika za migracije i izbjeglice, veleposlanik Drahoslav Štefanek dolazi u BiH od 24. do 30. siječnja 2021. Planira posjetiti prihvatne centre 'Miral', 'Sedra', 'Borići', privremeni šatorski kamp 'Lipa' u USŽ-u, kao i privremeni prihvatni centar 'Ušivak' u Sarajevskoj županiji.Predviđen je i sastanak sa predstavnicima lokalnih, županijskih i državnih vlasti i predstavnicima relevantnih međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija u Bihaću i Sarajevu. Cilj misije je procijeniti trenutnu situaciju migranata i izbjeglica, posebno na području Bihaća, s fokusom na ranjive skupine.