Nijemac Christian Schmidt je kandidat za dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Može li on u BiH išta promijeniti, pita Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u tekstu naslovljenom “Novi jahač mrtvog konja?” a u kojem je predstavljen 'Nijemac koji bi trebao reformirati BiH'. No, ton teksta i ne zvuči optimistično.

 “Kandidat za visokog predstavnika u BiH je Christian Schmidt - političar bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bivši savezni ministar poljoprivrede, koji bi trebao postati kralj, ustvari bi točnije trebalo reći: vice-kralj“, piše dopisnik FAZ-a iz Beča Michael Martens.

FAZ, kako prenosi Deutsche Welle, napominje da je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice formalno najmoćnija pozicija u toj balkanskoj zemlji a utemeljena je nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i okončanja rata u BiH.

Visoki predstavnik bi trebao nadzirati mirovni proces, a istodobno je, naknadno, dobio ovlasti koje praktički nalikuju diktatorskima, piše njemački list.

“Baš kao i vice-kralj neke velesile u nekoj koloniji i vrhovni nadziratelj mira u Sarajevu može otpuštati političare, anulirati zakone ili izdavati dekrete“, stoji u tekstu čiji autor podsjeća da je u godinama nakon rata međunarodna zajednica doista imala pune ruke posla u BiH, na primjer oko uhićenja ratnih zločinaca ili pomoći u povratku izbjeglih.

No, kako se dodaje, situacija se u zemlji odavno stabilizirala.

Dužnost koja je izgubila na značaju

List koji izlazi u Frankfurtu na Majni smatra da je položaj visokog predstavnika s vremenom izgubio na značaju i na težini. U prilog toj tezi se argumentira da se 'krvavi sukobi među etničkim skupinama nisu ponovno rasplamsali' ni nakon povlačenja Bundeswehra i gotovo svih inozemnih postrojbi.

Podsjeća se, doduše, na prijetnje Milorada Dodika odcjepljenjem Republike Srpske, ali i napominje da se radi samo o retorici, jer Dodik za svoje secesionističke planove u Srbiji, za sada, nema partnere.

Dužnost visokog predstavnika je, piše njemački list, danas samo skupa štafaža, koju rijetko tko od domaće političke klase uopće uzima za ozbiljno. Podsjeća se i na jednu izjavu ranijeg visokog predstavnika, Miroslava Lajčaka, koji je za OHR rekao, no tu ocjenu kasnije i opozvao, da se radi o 'mrtvom konju'.

Austrijski diplomat Valentin Inzko je od 2009. 'jahač mrtvog konja' u Sarajevu i u tih 12 godina i nije baš upao u oko. FAZ, nadalje, piše i o rasplamsavanju debate u BiH o tome što kandidatura Christiana Schmidta, političara iz jedne velike zapadnoeuropske zemlje, uopće znači i što bi trebala značiti?

Žele li Europljani i Amerikanci opet preuzeti više kontrole u BiH? To je pitanje važno, ukazuje FAZ, i stoga što je u Vijeću za provedbu mira u BiH, koje i imenuje visokog predstavnika, zastupljena i Rusija. I upravo zato sad Sarajevom kolaju pitanja i glasine o tome kako je Berlinu uspjelo dobiti potporu Moskve za vlastitog kandidata, piše navedenij dnevnik.

Službeno imenovanje na proljeće

Službeno imenovanje novog visokog predstavnika uslijedit će tek u ožujku. No već nekoliko mjeseci je jednom krugu insidera bilo poznato da bi upravo Schmidt  trebao ubuduće obnašati tu dužnost ali se sve držalo u najstrožoj tajnosti.

“Nije jasno kako se koncem prosinca u javnosti pojavili njegovo ime, ali putevi su u Sarajevu i Beču kratki“, navodi se i podsjeća kako Schmidt, za sada, ne želi javno komentirati svoje ciljeve i razloge kandidature, barem ne prije no što ju se i formalno odobri.

“Interesu za obnašanje te dužnosti je možda doprinijela banalna činjenica da nije uspio jedan drugi Schmidtov cilj. Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer se očito zalagao da Schmidt postane predsjednik Zaklade Hannsa Seidela“, piše FAZ i pojašnjava da je ta politička zaklada bliska stranci CSU.

No, Schmidtova kandidatura je propala zbog otpora bavarskog premijera Markusa Södera, čiji je favorit europski zastupnik Markus Ferber.

Schmidt ima poprilično iskustvo na Balkanu. Od 1991. je nekoliko godina bio CSU-ov čovjek u Bundestagu zadužen za vanjsku i sigurnosnu politiku. Kasnije je kao državni tajnik u Ministarstvu obrane u Berlinu često bio u dodiru s Balkanom. Po nalogu kancelarke Merkel je u više navrata boravio u BiH, gdje se, među ostalim, bavio i pitanjem pronalasku brzih rješenja za smještaj migranata: na primjer, tijekom misije u BiH koncem 2019. Schmidt, kako navodi njemački list, po pitanjima Balkana cijeni mišljenje bivšeg povjerenika za proširenje Johannesa Hahna i posljednjeg glavnog tužitelja Haaškog tribunala Sergea Brammertza.

Kako zaključuje FAZ, Schmidt će imati, ne samo za tamošnje uvjete, ogromnu plaću ali i funkciju na kojoj, kako sada stvari stoje, ništa ne može napraviti.