Hibridni tereni: Tko garantira da za par godina nećemo žaliti za našom finom kaljužom?
Kad se nešto dugo radi, automatski pomislite – da se radi kvalitetno, da je razlog zašto su se radovi otegnuli valjan. No, u slučaju projekta obnove travnjaka u BiH, ipak treba biti oprezan s optimizmom.
Trebalo je to potrajati 40-ak, ali na kraju su se radovi na postavljanju hibridnog travnjaka na Gradskom stadionu u Banja Luci rastegnuli na 100 i kusur dana. Velež još čeka, Sloboda i Tuzla također, baš kao i Sarajevo. Njihovi tereni još nisu postavljeni, a kad će – nitko ne zna. I dok u Banja Luci likuju, gotovo slave povratak na svoj stadion, ovi ostali se i dalje muče s alternativnim domaćinstvima, a mi ostali s pomišlju da to neće možda neće biti tako dobro - ni kada se konačno završi.
Kasnilo se od početka
– Radit će se dvanaest hibridnih terena, radovi kreću na proljeće. Sve administrativne stvari su riješene. Imamo odličnu suradnju sa UEFA-om i FIFA-om, nemamo nikakvih problema, izjavio je predsjednik NS BiH Vico Zeljković u prosincu prošle godine.
– U prvoj godini mog mandata, od osam, uspjeli smo sa UEFA-om završiti svu papirologiju za 12 terena sa hibridnom travom. Takvih terena u regiji je malo pa se ovim putem želim zahvaliti UEFA-i i da sa ovom lijepom vijesti koja će obradovati sve istinske ljubitelje nogometa završimo ovu i krenemo u Novu godinu, dodao je tada u izjavi koja je došla skoro pola godine nakon što je prvotno bilo obećano da će radovi početi.
Kasnilo se, dakle, i u nastajanju projekta, pri čemu je zapravo samo nastavljena praksa prijašnjih projekata, kao što je postavljanje rasvjete.
Veležovi jadi
Skepsa je tu bila od početka, a nije pomoglo ni to što su se radovi otegli do te mjere da se više nije znalo komu se obratiti. Naprotiv. Najbolje je to ocrtano situacijom u Veležu…
- Nadzorni organ je upozorio da ne može na taj dio stavljati travu, trebaju izravnati teren. Međutim, njima su taj dan stigli šleperi trave i oni su rekli 'mi ćemo stavljati', bez obzira na to što nadzorni organ kaže. Tada sam vidio da imamo posla ili sa nestručnim ili sa bahatim ljudima, izjavio je ovog mjeseca Senad Husnić, predsjednik Veleža koji je zbog radova na svom stadionu evo skoro čitavu jesen prinuđen igrati u Gabeli, gdje pak zbog sigurnosnih aspekata nije mogao ugostiti Zrinjski pa je nedavni derbi ipak odigran Pod Bijelim brijegom, zamijenjeno je domaćinstvo.
U sličnim su se problemima našli i ostali koji su bili suglasni među prvima ući u projekt.
Borcu prvom laknulo
I onda, niodakle vijest kako je Borac dobio svoj hibrid. Konačno!
- Kucnuo je čas za povratak u našu kuću, kucnuo je čas za huk sa tribina Gradskog stadiona. Naši crveno-plavi 29. 10. s početkom u 18 sati dočekat će tuzlansku Slobodu na novom terenu Gradskog stadiona u Banja Luci. Radovi na rekonstrukciji travnate podloge privedeni su kraju i sve je spremno za povratak naših nogometaša, prve golove i prve pobjede na novoj, hibridnoj, podlozi, slavodobitno je objavio Borac, kao da je sve odrađeno i prije roka.
Ljudima je laknulo, pomislit će neki, i možda biti u pravu, ali uvijek prisutni skeptici ipak su se zapitali – je li problemima tu ipak došao kraj? Zar je moguće da smo se zauvijek riješili blatnjavih i grbavih terena?
Upozorenje iz susjedstva
Jer, iz hrvatskog susjedstva svježe je stigao primjer problema nakon uspješno (i daleko brže) odrađenog postavljanja travnjaka. Problematičan travnjak na šibenskom Šubićevcu, prvi je javno problemom nazvao trener Dinama Ante Čačić.
- Na ovoj razini natjecanja nije primjereno igrati na ovakvoj podlozi, izjavio je.
Bio je revoltiran ozljedom svog igrača, ali i nemogućnošću da se na grbavom terenu razvije uigravana igra. A samo godinu prije, Šubićevac je navodno imao tepih od travnjaka. Ukazivalo se na nepravilno održavanje, na nekvalitetno odrađen posao pri postavljanju hibrida, ali u konačnici, izgleda da je šibenska bura preko noći odnijela 6.5 milijuna kuna koliko je utrošeno na projekt. Više nego jasno upozorenje za naše ljude u ovom projektu i one koji će održavati hibride, a s obzirom kako se radilo do sad, nećemo se iznenaditi ako netko nekad tamo za godinu-dvije izjavi – 'lijepa naša kaljuža'.
Piše: Slaven Nikšić
desk@dnevni-list.ba