Direktor razvoja i šef odjela tehnologija i umjetne inteligencije u IBM-u Namik Hrle, nosilac titule "IBM Fellow" koja se dodjeljuje onima koji su dosegli najviši stepen tehničkog znanja i sposobnosti vođenja razvojno-istraživačkih timova, ali i imaju svjetski priznate inovacije koje su rezultirale konkretnim doprinosom IBM-ovom poslovnom uspjehu, bit će jedan od govornika na ovogodišnjem forumu "Sarajevo Unlimited".

"Sarajevo Unlimited" organizira poduzetnički, inovacijski i kreativni centar Networks INT u Sarajevu 5. i 6. novembra. Prvi je to regionalni forum inovacija, poduzetništva i tehnologije, nastao kao rezultat aktivnosti prvih godinu dana rada poduzetničkog, inovacijskog i edukacionog centra Networks u Sarajevu.

Hrle je rođen u Banjoj Luci gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. U Zagrebu je diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu. Radio je u nekoliko zagrebačkih firmi prije odlaska u Australiju 1988. godine. Tamo je počeo razvijati sistemski software za IBM, a od 1996. godine živi u Njemačkoj.

Zaposlen je u IBM-ovoj laboratoriji gdje vodi globalni tim (Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Kina) koji razvija tehnologije iz domena baza podataka, optimizacije, vizualizacije, umjetne inteligencije, te organizacije i transformacije podataka. To je dinamično i tehnički inspirirajuće područje koje pruža puno mogućnosti za inovacije te je nosilac 59 patenata.

Kako je u razgovoru za Fenu kazao Hrle iako zvuči kao cliché, ipak profesionalni uspjeh je kombinacija dobre edukacije ili sposobnosti prihvaćanja novih znanja, posvećenosti poslu, spremnosti prihvaćanja rizika koji nosi svaka promjena okolnosti, brzine adaptibilnosti i naravno određena doza sreće.

On napominje da je pristup podacima relevantnim za određenu aktivnost oduvijek bilo ključno za efikasno provođenje te aktivnosti, bez obzira o čemu se radilo, a u traženju primjera za tu tezu ne treba ići dalje od nas samih jer naša osjetila konstantno prikupljaju podatke, mozak ih obrađuje i reagiramo u skladu s rezultatima te obrade.

- Što više podataka imamo, što ih brže procesuiramo i što preciznije donosimo zaključke na osnovu tih podataka, to smo efikasniji. Naravno, ovo ne pokriva kompletan spektar ljudskog djelovanja i razmišljanja, ali je primjenljivo na veliki broj situacija. Poslovni i proizvodni sistemi konceptualno rade na istom principu - pojašnjava Hrle.

Naglašava da je sposobnost detektiranja, prihvata, pohrane, efikasnog pretraživanja i analize podataka relevantnih za funkcioniranje tih sistema ključni faktor njihove konkurentnosti na tržištu. Količina podataka koji su danas dostupni poslovnim i proizvodnim sistemima enormno je velika i samim tim i potencijal za donošenje optimalnih odluka je ogroman.

- Međutim, tu količinu, raznovrsnost i brzinu stvaranja podatka je nemoguće obraditi standardnim metodama. Umjetna inteligencija nam omogućava odgovor na taj izazov. Možemo reći da su podaci ‘gorivo’ modernizacije poslovanja, a umjetna inteligencija njen ‘motor’ - dodao je Hrle. 

Dostignućima umjetne inteligencije u užem smislu, svjedočimo gotovo svakodnevno, dovoljno je samo prisjetiti se smart telefona u kojem mnoge aplikacije koriste elemente umjetne inteligencije. Ono što slijedi je upotreba umjetne inteligencije u širem smislu, odnosno povezivanju različitih ekspertnih sistema koji mogu ‘inteligentno’ komunicirati, kao što su ‘povezana vozila’.

- Takve tehnologije su neophodne za takozvanu ‘masovnu personalizaciju’, a najznačajniji primjeri su personalizirano zdravstvo, personalizirane finansijske usluge, personalizirana edukacija. Ovdje se atribut ‘personaliziran’ koristi u smislu nečega namijenjenog konkretnoj, specifičnoj osobi, dakle, npr. individualni, različit školski program za svakog pojedinog učenika - ispričao je Hrle.

Iako kaže da ne poznaje dovoljno situaciju u Bosni i Hercegovni kada je u pitanju digitalizacija, smatra da ga ne čudi da se digitalna transformacija sporo provodi, pogotovo u etabliranim industrijama i servisima, kazavši da je tako i izvan BiH, možda ne u istom omjeru, ali bez obzira što gotovo svaka kompanija razumije važnost modernizacije poslovanja, više od 70 posto kasni s provedbom digitalne transformacije.

Razlog tome vidi u uobičajenoj inerciji i uljuljkanosti u status quo, tipično stanje koje je pogotovo u razvijenom svijetu, uzrokovano dugogodišnjim rastom proizvodnje i poslovnim uspjesima, a upravo to koriste nove, agilnije kompanije koje se otpočetka baziraju na digitalnom poslovanju.

S druge strane, etablirane kompanije često već imaju ‘gorivo’ potrebno za nužnu transformaciju. To znači da su akumulirale veliku količinu podataka o svom poslovanju, svojim kupcima i dobavljačima, njihovim potrebama, navikama, ponašanju…

- Potrebno je otključati taj trezor i početi ga koristiti kao što ga koriste danas najuspješnije kompanije. Tu nema nikakve tajne, sve moderne metode bazirane na digitalizaciji poslovanja su dokumentirane i dostupne svakome s pristupom internetu, dakle, praktično svima. Počnite sa inventurom podataka koje imate, dodajte tome podatke kojima možete imati pristup i razmislite šta oni znače za posao kojim se bavite. Pri tome potražite stručnu pomoć onih koji se bave analizom podataka koristeći moderne alate kao što je ‘machine learning’ - podvukao je Hrle.

Direktor razvoja i šef odjela tehnologija i umjetne inteligencije u IBM-u Namik Hrle na Sarajevo Unlimitedu govorit će o temi "Umjetna inteligencija kao osnova digitalne transformacije poslovanja" te on napominje da svijet prolazi kroz takozvanu četvrtu industrijsku revoluciju i važno je toga biti svjestan, pripremiti se, učestvovati i biti na pobjedničkoj strani.

Prva industrijska revolucija je bila vezana za pronalazak parnih mašina i njihove upotrebe u mehanizaciji proizvodnje. Druga industrijska revolucija je omogućena industrijskom proizvodnjom električne energije i mašinama koji su pokrenule masovnu proizvodnju raznih produkata. Treća industrijska revolucija je dovela do automatizacije proizvodnje i usluga zahvaljujući dostignućima elektronske industrije i informacijskih tehnologija, kao što je tradicionalna obrada podataka.

Četvrta industrijska revolucija je karakterizirana eksponencijalnim rastom količine podataka, ogromnim mogućnostima eksploatacije tih podataka zahvaljujući cloud computingu i tehnologijama umjetne inteligencije, te suštinskom transformacijom gotovo svakog područja proizvodnje i poslovanja.

- Ta transformacija se naziva ‘digitalna’, jer su u njenoj osnovi podaci i informacijska tehnologija. Uzmite samo primjere trgovine gdje su online prodavaonice potpuno promijenile način na koji veliki broj ljudi nabavlja gotovo sve što im je potrebno, ili medija koji su se kompletno transformirali (ili nestali) pod pritiskom društvenih mreža. Ovakvi primjeri su svuda oko nas - naglasio je Hrle.

Motori digitalne transformacije su, kaže, cloud computing i umjetna inteligencija. Cloud computing omogućava praktično neograničene hardware i software kapacitete, a upotreba umjetne inteligencije pruža donedavno neostvarive mogućnosti donošenja zaključaka i odluka u gotovo svakom području djelovanja, individualnom i kolektivnom, u najmanjim i najvećim kompanijama.

Kaže se da sistemi bazirani na umjetnoj inteligenciji imaju kognitivne sposobnosti jer mogu ‘učiti’ na osnovu prethodnih iskustava u donošenju zaključaka i permanentno poboljšavati buduće odluke, dakle nešto slično što karakterizira ljudska bića.

Pri tome je važno napomenuti, kaže Hrle, da bi preciznije bilo reći ‘dodatna inteligencija’ umjesto ‘umjetna inteligencija’ jer se ti inteligentni sistemi dizajniraju da dopune i poboljšaju ono što radimo, da zamijene neke poslove, ali i da otvore nove.

Budući da je pandemija koronavirusa na još dramatičniji način pokazala neophodnost modernizacije poslovanja, servisni centri, prva pomoć i hitne informacije su pod velikim pritiskom ogromnog broja poziva, na takvu eksponencijalnu potrebu se može uspješno odgovoriti jedino eksponencijalnim mogućnostima digitalnih alata, smatra Hrle.

- Situacija sa Covid-om je pokazala da će upotreba takozvane konverzacijske umjetne inteligencije postati puno raširenija preko chat-bota, virtualnih agenata i drugih automatskih procesa. Naznake tog trenda, negdje više negdje manje, smo već vidjeli i prije pandemije, u širokoj potrošnji (sjetimo se samo osobnih asistenata kao što su Siri i Alexa) i u poslovnom svijetu gdje IBM-ov Watson assistant igra prominentnu ulogu - napominje Hrle.

Stoga je mišljenja da ne treba naglašavati kakav je ogroman stepen efikasnosti i efektivnosti tih alata i tehnologija koje se baziraju na umjetnoj inteligenciji. Dodatna atraktivnost tih alata je u činjenici da se mogu vrlo brzo ugraditi u kompleksnije sisteme.

Tu su primjeri u kojima su virtualni asistenti postali raspoloživi za široku upotrebu u roku nekoliko sati. Usporedite to sa izazovima vezanim za pokušaj regrutiranja velikog broja ljudi u call centrima, njihovom edukacijom, kontrolom kvaliteta rada i fluktuacijom, kaže Hrle.

- Sve ovo će voditi tome da alati bazirani na umjetnoj inteligenciji postanu neizostavni dijelovi poslovnih sistema svih vrsta i namjena bez obzira kako će i kad će pandemija proći - smatra Hrle.

Slijedeće područje široke upotrebe umjetne inteligencije je minimiziranje efekata prekida u lancu opskrbe, odnosno dostave materijala, komponenata, produkata i servisa koji je za očekivati da se dogodi u situacijama kao što je pandemija.

Potreba generiranja detaljnih, trenutnih (u smislu real time) informacija o lancu opskrbe nije više samo zgodna mogućnost praćenja dostave, dodaje Hrle, nego apsolutna nužnost, na osnovu koje se može pravovremeno reagirati u slučaju zastoja koji je u okolnostima pandemije za očekivati.

- To je izazov za koji je potrebna umjetna inteligencija, ali i  tehnologije kao automatizacija, blockchain, 5G, edge computing, a ubrzo i quantum computing - zaključio je u razgovoru za Fenu direktor razvoja i šef odjela tehnologija i umjetne inteligencije u IBM-u Namik Hrle.

Kroz prethodne godine forum "Sarajevo Unlimited" okupio je 10.156 učesnika, prezentirano je 220 start-upa koji su iznijeli briljantne ideje investitorima i publici u regionu i svijetu, gostovala su 252 govornika koji su podijelili svoje inspirativno iskustvo u polju inovacija i poduzetništva.

Također, Forum je ugostio 14 ključnih govornika iz kompanija Google, Deutsche Telecom, BBC, Alibaba, Viber i Huawei, a prisustvovalo mu je 480 stranih delegacija, predstavnika državnih institucija, univerziteta, korporacija, banaka, osiguravajućih kuća, tehnoloških parkova i kreativnih hubova.

Ovogodišnji Sarajevo Unlimited podražali su: BH Telecom, MIBO komunikacije, NLB Banka, Naučni park iz Graza, ESP BH doo, Vijeće stranih investicija (FIC), Njemačka razvojna agencija-GIZ i mnogi drugi.