Razgovarao: D. Lukić

Europska investicijska banka dosada je u Bosni i Hercegovinu uložila 2,7 milijardi eura čime su financirana 52 projekta. Većina tih projekata posvećena je unaprijeđenju javnog sektora, ali EIB je 775 milijuna eura uložio i u privatni sektor što je pomoglo u očuvanju više od 82.000 radnih mjesta. 

Predstavnica EIB-a za BiH i Crnu Goru Sandrine Friscia u intervjuu za Dnevni list govorila je o utjecaju posljednje panedmije na ekonomska kretanja u BiH i regiji, te je predstavila buduće planove EIB-a. Friscia se osvrnla i na značaj 'Mini Schengena'...

Na koji način je pandemija izazvana virusom Covid-19 utjecala na aktivnosti EIB-a u BiH? Jesu li otkazane neke investicije i kakva su Vaša predviđanja u pogledu ekonomskih krivulja u skoroj budućnosti, može li BiH biti spašena od ekonomskog pada?

-Europska investicijska banka željela je što prije pomoći svojim lokalnim partnerima radi sprječavanja ekonomskog pada i rješavanja deficita u zdravstvenoj zaštiti. Zbog toga smo usvojili finansijski paket od 1,7 milijardi eura za Zapadni Balkan i dodatne mjere za ubrzavanje isplate postojećih i novih sredstava. Od tada smo putem različitih financijskih instrumenata već mobilizirali milijardu eura za regiju, a potpisani su mnogi novi krediti.

Skupa s drugim institucijama EU-a, trudimo se biti što efikasniji, dostupniji i proaktivniji po pitanju financijske i tehničke pomoći u ovoj neobičnoj krizi, kao i u hitnim slučajevima s kojima se ova regija suočavala u prošlosti.

Što se tiče prognoze za regiju, pad BDP-a bit će ozbiljan i oporavak se, prema ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan za jesen 2020. godine, ne može očekivati do 2022. godine. Stope nezaposlenosti nastavile su rasti, naročito među mladom populacijom. Prekidi u proizvodnim i distribucijskim lancima nastavit će se zbog nepredvidivog toka pandemije, koja uzima danak u ljudskim životima i ekonomiji. Međutim, nismo pasivni kao promatrači, jer se može učiniti mnogo toga za osiguranje bržeg oporavka.

Značajan doprinos u tom smjeru je Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan, koji je nedavno usvojila Europska komisija. Ovaj plan postavlja glavne stupove ekonomskog oporavka kroz zelenu i digitalnu tranziciju regije, kreiranje zajedničkog tržišta i rast zasnovan na znanju i inkluziji. Za postizanje toga mobilizirat će se 9 milijardi eura za regiju, koje će biti alocirane u projekte koji podržavaju ove inicijative. Poseban fokus bit će na projektima javnih ulaganja, ali i na razvoju privatnog sektora garancijom olakšica u skladu s Okvirom investicija za Zapadni Balkan i Europskim investicijskim fondom (EIF), za koje se očekuje da mobiliziraju do 20 milijardi eura investicija.

Do sada je EIB uložila značajna sredstva u veliki broj projekata u BiH. Koji su planovi za 2021. godinu, s obzirom na to da je još uvijek teško predvidjeti tok pandemije?

-Pandemija uzrokovana virusom covid-19 otkrila je sve slabosti zdravstvenih sistema i pokazala poguban utjecaj na ekonomiju. Stoga je potrebno pripremiti nove nacionalne investicijske strategije, koje će povećati otpornost vitalne infrastrukture i privatnog sektora. EIB će podržati naše lokalne partnere stavljanjem na raspolaganje naših povoljnih financijskih uvjeta i tehničke pomoći za izgradnju moderne zdravstvene zaštite, zaštite od poplava, i prometne infrastrukture. Predvidjeli smo nove investicije za BiH u ovim područjima, uključujući i kredite za mala i srednja preduzeća, za koje se očekuje da će biti potpisani u narednom periodu.

Koje reforme BiH treba poduzeti na putu integracije u EU?

-BiH mora ubrzati reformu u području javne uprave, posebno u području vladavine prava, antikorupcijskih politika i osnovnih prava. Što se tiče ekonomije, EIB je spremna podržati zelenu i digitalnu tranziciju, modernizaciju prometnih mreža i oporavak malih i srednjih preduzeća. Sve su to preduvjeti za kreiranje dobro povezanog regionalnog tržišta, koje se može lako integrirati u lance vrijednosti EU i potaknuti nove mogućnosti zapošljavanja, inovacije i konkurentnost.

EU je nedavno prihvatila „Zeleni plan EU”. Koliko je važan ovaj plan za BiH i hoće li EIB podržati projekte u vezi s tim planom? Na primjer, Mostar ima toliko sunčanih dana, koji zasigurno mogu postati osnova za izgradnju velike solarne farme, ali to teško da netko uzima u obzir?

-EIB je nedavno usvojila Mapu puta za klimatsku banku, gdje smo definirali naše ciljeve investiranja podrške zelenoj tranziciji EU i zemalja Zapadnog Balkana do 2025. godine. Moramo biti sigurni da je ova tranzicija pravedna i da nijedna zemlja nije zapostavljena. Zbog toga ćemo mobilizirati izuzetno povoljna sredstva i tehničku pomoć za regiju kako bismo podržali lokalnu ekonomiju pri prelasku na energetske izvore s nižim emisijama do potpuno obnovljivih izvora s nultom emisijom. Očekuje se da će uskoro biti potpisan jedan od prvih projekata u oblasti obnovljive energije, a to će biti za Bosnu i Hercegovinu.

BiH je godinama preplavljena mnogim problemima. Nema dovoljno mogućnosti za zapošljavanje, ljudi se zbog siromaštva sele u druge zemlje, nema političke volje za rješavanje ključnih pitanja, korupcija cvjeta... Kako vidite budućnost BiH?

-Budućnost BiH je usmjerenost prema EU i zajedničkim tržišnim integracijama zahvaljujući sredstvima dostupnim u okviru novog regionalnog Ekonomskog i investicijskog plana. Korištenje ovih sredstava, međutim, zavisi od nivoa usvojenih reformi i što bude bolja strategija javnih investicija zemlje, to će biti veće njene šanse za pristup mogućnostima navedenim u planu. Sigurno ćemo proširiti našu podršku kako bismo ubrzali pripremu nekih vodećih projekata.

U kojoj mjeri na odgovarajući način podržavate privatni i javni sektor u BiH. Kakva je investicijska klima u BiH?

-Do danas je EIB u BiH uložila 2,7 milijardi eura za financiranje 52 projekta, od kojih je većina posvećena javnom sektoru. Ipak, sa 775 milijuna eura (29%) uloženih u privatni sektor, doprinijeli smo zadržavanju preko 82.000 radnih mjesta. Preko 44% ukupnih sredstava alocirano je u prometni sektor (1,14 milijardi eura), što nam je bio prioritet. Osigurali smo 240 milijuna eura za sisteme za preradu otpadnih voda i sisteme zaštite od poplava, 280 milijuna eura za energetski sektor i 115 milijuna eura za proširenje i modernizaciju kapaciteta zdravstvene zaštite.

Još uvijek postoji mnogo područja u kojima se investicijska klima može poboljšati: jačanjem pravnog okvira za poduzetnike, izgradnjom boljih digitalnih, energetskih i prometnih mreža i stvaranjem uvjeta za razvoj inovacija, digitalnih vještina i naprednih tehnologija. Novi Ekonomski i investicijski plan podržava ove inicijative i trebao bi doprinijeti stvaranju boljeg, stabilnijeg i sigurnijeg investicijskog ambijenta tokom ovog desetljeća.

Građani ne vjeruju da se sredstva, koja dolaze u BiH, pravilno alociraju, a mnogo je primjera kada je država doslovno „preusmjeravala“ novac u džepove odabrane političke elite. Na koji način je moguće kontrolisati alokaciju sredstava u velikim projektima i da li se EIB suočila s tom vrstom problema s vlastima u BiH na različitim nivoima?

-Tokom implementacije velikih investicijskih projekata nadgledamo sve faze ovog složenog procesa. Naš je fokus usmjeren na pripremu dokumentacije, jer moramo osigurati da, u skladu s praksom EU, budu involvirani svi relevantni ekološki, etički, socijalni i ekonomski kriteriji. Pomno pratimo financijsku i tehničku implementaciju u svakoj fazi kako bismo provjerili jesu li sredstva alocirana u skladu s tim i na vrijeme. Ovaj proces je dinamičan i obuhvaća mnoge strane, pa postoje situacije u kojima nailazimo na određene prepreke i kašnjenja u realizaciji projekta.

Mini Šengen? Prednosti i slabosti... Kako efikasnije integrirati Zapadni Balkan i poboljšati međuregionalnu suradnju?

-Sve inicijative koje doprinose povezivanju i boljim ekonomskim odnosima trebale bi biti pozdravljene. Ono što je ključno za efikasniji trgovinski tok je izgradnja boljih energetskih, digitalnih i prometnih mreža. EIB napreduje s ovom agendom i planira financirati neke vrlo važne projekte u energetskom i digitalnom sektoru u regiji. Nastavit ćemo finansirati izgradnju dionica autocesta duž glavnih pravaca, poput Koridora Vc u BiH i Koridora X u Srbiji. U posljednjoj dekadi izdvojili smo preko 2 milijarde eura za promet u regiji. Rekonstrukcija željeznica također će biti jedan od naših prioriteta, jer one predstavljaju efikasne, čišće i sigurnije saobraćajne rute za lakšu razmjenu roba i sirovina. Bolje upravljanje plovnim putevima na paneuropskim koridorima također je ključno za povećanu trgovinu i regionalnu koheziju, a mi smo već odobrili 100 milijuna eura za poboljšanja u zemlji duž rijeka Save i Dunava u Srbiji.

Koji je značajan projekat do danas implementirala EIB u BiH?

-Naš najveći projekat u BiH je izgradnja dionice autoputa na koridoru Vc dužine 102 km, koja predstavlja glavnu rutu koja povezuje Mađarsku i Hrvatsku s BiH i Jadranskim morem. Zahvaljujući podršci EU, podugovaračima i lokalnoj vlasti građevinski radovi na ovom Paneuropskom koridoru nastavljeni su uprkos pandemiji izazvanoj virusom covid-19. Zajedničkim snagama grade se novi kilometri puta i zadržavaju radna mjesta. Planiramo povećati investicije u ovu prometnu mrežu 2021. godine, što će poboljšati regionalnu trgovinu, integraciju i putovanje na posao i s posla za 1,5 milijuna ljudi. Osim toga, proširit ćemo našu podršku ovom sektoru financiranjem projekta gradskog prevoza u BiH.

S investicijom EIB u zdravstvenu zaštitu u BiH od 115 milijuna eura, Klinički centar u Banjoj Luci rehabilitiran je tako da ja kapacitet 670 bolničkih kreveta. Projekat je omogućio revitalizaciju i opremu za kirurško odjeljenje, odjeljenje intenzivne njege, urgentno i ambulantno odjeljenje, što je ojačalo bolničke kapacitete za liječenje pacijenata tokom pandemije. Ova investicija omogućila je i izgradnju potpuno nove bolnice površine 16.000 četvornih metara u Bijeljini.

Do sada je EIB uložila 74 milijuna eura u zaštitu od poplava u BiH. Osigurali smo direktnu pomoć nakon razorne poplave koja je zadesila zemlju 2011. godine. Kao rezultat toga, više od 50 općina danas ima pouzdanije objekte za zaštitu od poplava, a 640 000 ljudi osjeća se sigurnije zahvaljujući implementaciji novih mjera prevencije.

Nastavit ćemo investiranje u modernizaciju vitalne infrastrukture i podržati prelazak na održivo, digitalno i na vještinama zasnovano regionalno tržište, koje će moći osigurati konkurentnost, veće investicije, inkluzivne mogućnosti zapošljavanja i potpunu integraciju s ekonomijom EU.