Ulično trčanje u Bosni i Hercegovini je u izraženijoj ekspanziji negdje od 2015. godine, otkad je osjetnije narastao broj rekreativnih i amaterskih trkača, a posebno broj utrka koje se na godišnjoj razini održavaju u našoj zemlji.

Ulično trčanje je sve više prepoznato u svim sferama, igra ulogu kao sport, pronalazi svoje mjesto u medijima, a već sad mnogi od nas u svom okruženju poznaju nekoga tko se bavi ovom aktivnošću.

Osim lokalne razine kao svoje ciljeve trkači sebi nerijetko postavljaju i inozemne izazove, posebno kad su u pitanju veliki maratoni, od kojih je često posjećen i onaj Istanbulski. To je jedini interkontinentalni (euroazijski) maraton, po čemu je jedinstven u svijetu.

Ove godine je tradicionalni maraton održan po 44. put 6. studenog, a među 12 maratonaca iz BiH je bio i vaš izvjestitelj. Brojke trkača iz BiH su veće ako im dodamo i šest sudionika utrke na 15km u sklopu iste manifestacije, dok za rekreativnu utrku/šetnju na 8km ne postoje službeni identifikacijski podaci o sudionicima.

Istanbul Marathon je generalno jedan od najmasovnijih trkačkih događaja jer je s tri utrke dosezao i do 100.000 sudionika. Ove godine službene informacije govore o 60.000 sudionika. Ovakva masovnost se postiže kroz utrke na 15km i na 8km. S druge strane maraton starta prvi, a kao i obično ima najmanje sudionika jer je za to potrebna ozbiljna priprema (radi se o utrci na 42.195 metara). Ove godine je imao nešto više od 3.000 sudionika, slično onome što po pitanju brojnosti postiže Ljubljanski maraton kao najprestižniji na našim prostorima. Oko 3.500 finišera je rekordan maraton u Istanbulu.

Start utrke je impresivan jer je smješten na Bosforski most koji spaja dva kontinenta. Samo jednom u godini, na dan maratona, je otvoren za pješake. Ipak 2010. godine se dogodilo da je masovni start izazvao vibracije mosta koje su alarmirale organizatore na ozbiljan oprez zbog sigurnosti. Otad nije dozvoljeno da ga prelazi više od 25.000 ljudi u istom trenutku.

 - Teoretski postoji mogućnost rušenja mosta. Moramo to uzeti u obzir čak i u slučaju da se radi o skoro nikakvim šansama za to. Da bi to izbjegli ljudi će prelaziti most u grupama, i to hodajući, najavio je kasnije ministar prometa, pomorstva i komunikacija Binali Yıldırm.

Maratonci tako imaju priliku već u prva dva kilometra protrčati Azijom i Europom, potom do 9. kilometra trče kroz grad, da bi se staza preselila dijelom uz more pa sve do starog Ataturk aerodroma. Tamo se na 26. kilometru okreću i trče nazad, da bi u posljednja dva kilometra savladavali uspon prema Sultanahmet trgu gdje su smještene turističke atrakcije Aja Sofija i Plava džamija.

Utrka je tijekom čitave rute od 42 kilometra i kusur vrhunski osigurana od volontera i policije, a sudionici u finišu dobivaju sve potrebno za okrepu i rekuperaciju (vodu, hranu, masažu…). Ogroman broj šatora koji su bili postavljeni na trgu Sultanahmet su organizatori razmontiravali u središtu grada čak do sutra navečer.

Istanbul Marathon spada u Elite Label utrku Svjetske atletike, što predstavlja gotovo najvišu razinu (rang ispod šest najvećih svjetskih maratona), te privlači veliki broj vrhunskih atletičara. Predstavlja kompletan sportsko – turistički paket što je ključno za rekreativce i amatere koji ne ciljaju samo na sportski rezultat već žele uklopiti i turistički segment, a grad od približno 16 milijuna stanovnika svakako pruža dovoljno raznolikih sadržaja za sve ukuse.

Masovni prijevoz

Organizirani prijevoz desetine tisuća trkača iz svih smjerova na start utrke na azijskoj strani Istanbula funkcionira odlično i brzo. Domaćini za ovaj segment osiguravaju prijevoz trajektima, podzemnom ispod Bosforskog moreuza, a zatim autobusima. Volonteri i osiguranje su na svakom koraku i sve kontroliraju bez greške.

Valovita trasa

Istanbulski maraton nije utrka gdje će vrhunski sportaši doći da probaju oboriti bilo kakav rekord, osim rekorda staze. Specifična je to utrka zbog nešto teže trase, valovite čitavom svojom dužinom. Posebno je nezgodno što se posljednja dva kilometra trče uzbrdo k trgu Sultanahmet. Stari dio Istanbula važi za “grad na sedam brda”, pa nije neobično da je takva i ruta utrke.

Tko drugi: Kenijac i Etiopljanka na tronu

U Istanbulu je u muškoj konkurenciji nastupilo 15 trkača s osobnim rekordima između 2:05 i 2:10. Pobijedio je Kenijac Robert Kipkemboi sa 2:10:18, atletičar koji ima osobni 2:07:09 iz 2019. godine. Imao je odličnu konkurenciju u Mariusu Kimutaiu iz Bahreina od kojeg se počeo odvajati tek na 40. kilometru, ali je Kimutai na kraju stigao samo 9 sekundi iza. Njih dvojica su mušku utrku učinili vrlo zanimljivom. Kod žena je uvjerljivo slavila Etiopljanka Sechale Dalasa sa 2:25:54. Pobjednica i pobjednik su dobili po 20.000 dolara, a novčano je nagrađeno po prvih osam u obje kategorije. Rekordi staze su ostali u vlasništvu Daniela Kibeta (2:09:44) iz 2019. godine i svjetske prvakinje (Doha, 2019.) Ruth Chepngetich (2:18:35) iz 2018. godine.

Turistički dio

Turistički obilasci Istanbula podrazumijevaju pripremu na hodanje po brdima jer stari dio Istanbula je grad na sedam brda. Ne baš najsretnije okolnosti za šetnju poslije maratona. Tko hoće obilaziti bogomolje ima posla za godinu dana. Maratonci protrče pored Yeni džamije koja “stoji” odmah na južnoj strani Galata mosta, dok su najveće atrakcije Aja Sofija, Plava džamija i Sulejmanije džamija koja je na trećem gradskom brdu i pruža lijep pogled na grad. Na drugom gradskom brdu je Kapali čaršija, stara istočnjačka tržnica na kojoj “živi” kultura cjenkanja. Postoji oko 600 godina i posjeti je preko 15 milijuna ljudi godišnje, tako da je više turističko mjesto, nego što ćete se baš tu odlučiti za kupovinu. Praktički se radi o jednom kompletnom gradu jer tržnicu dnevno posjeti 250.000 do 400.000 ljudi. Predstavlja jednu od najvećih i najstarijih pokrivenih tržnica na svijetu, sa 61 natkrivenom ulicom i preko 4.000 prodavnica. Preko Galata mosta koji povezuje dvije obale iznad zaljeva Zlatni rog vrijedi preći u Novi Istanbul i posjetiti trg Taxim te ulicu Istiklal. To je samo jedan mali djelić znamenitosti grada koje smo imali priliku posjetiti, a kojima Istanbul obiluje.

Na rubu

Nažalost u nedjelju je svijet potresla vijest o terorističkom napadu u Istanbulu, i to u ulici Istiklal. Krećući se iz pravca trga Taksim smo šetali kroz ovu ulicu samo par dana prije obavljajući kupovinu, zbog čega smo se baš u njoj zadržali duže nego igdje drugo. Ulica Istiklal je u svako doba dana nakrcana turistima, kroz nju prolazi turistički vrlo popularan starinski tramvaj koji vozi s njenog kraja na kraj. Kao sudionik Bečkog maratona imam osjećaj da sam dva puta bio na rubu ove godine jer smo po povratku iz Beča saznali da su austrijske vlasti spriječile teroristički napad “Islamske države” (IS) na ovoj utrci održanoj 24. travnja. Spriječeni plan terorista je bio da postave bombu na cilj Bečkog maratona.

Trči i piše: Ersan Bijedić

desk@dnevni-list.ba