Istraživanje: Mladi nezainteresirani za budućnost
Građani nezainteresirani za euroatlantske integracije i regionalnu politiku BiH
U namjeri prikupljanja podataka o stavovima građana o vanjskopolitičkim pitanjima, Centar za sigurnosne studije (CSS) proveo je od 25. listopada do 4. studenoga online anketiranje građana BiH.
Iz Centra, slijedom dobivenih rezultata, ukazuju da je zabrinjavajuće da je manje od 5% onih koji su vidjeli objavu plaćene promocije bilo zainteresirano odgovoriti na pitanja koja se veže za budućnost svih nas. Osobito negativnu sliku odražava apatija za stanje i za zbivanja u društvu kod mlađe populacije, koja je i bila najviše targetirana upitnikom.
U svrhu anketiranja korištena je plaćena promocija anketnog upitnika na društvenim platformama META (Facebook i Instagram) te diseminacija na drugim društvenim medijima. Doseg objave (broj osoba koje su barem jednom vidjele objavu) plaćene promocije bio je 4315, dok je broj onih koji su odgovorili na anketni upitnik iznosio ukupno 208. Iako se ne radi o reprezentativnom uzorku ispitanika koji bi dozvoljavao generalizaciju stavova na razini čitave populacije u BiH te, uzimajući u obzir sva objektivna ograničenja online anketiranja posredstvom Google obrazaca, ponuđeni odgovori ipak ukazuju na određene trendove u promišljanju.
U pogledu demografskih karakteristika ispitanika, muškarci i žene su gotovo proporcionalno odgovarali na anketni upitnik (muškarci 51%; žene 48%; nije se izjasnilo 1%). Većina ispitanih (53%) pripada mlađoj starosnoj dobi, od 18 do 35 godina. Što se tiče strukture obrazovanja, 76% ih ima visoko obrazovanje, 86% ispitanika se izjasnilo da živi na području FBiH, što svakako predstavlja jedno od ograničenja ovog istraživanja u smislu geografske distribucije odgovora i generaliziranja stavova.
Pesimističan stav o putu BiH ka EU
Na prvo pitanje smatraju li mogućim ispuniti uvjete postavljene pred BiH kako bi dobila datum za početak pristupnih pregovora, većina ispitanika (oko 84%) iskazala je stav koji bi se mogao okarakterizirati kao pesimizam a glasi da sadašnja vlast nikada neće ispuniti postavljene uvjete (38%).
Da će ispunjavanje uvjeta biti odgođeno izjasnilo se oko 27% ispitanih, njih oko 19% drži da nije realno da se ispune uvjeti, dok je tek 12% onih koji vjeruju da je realno da bh. vlasti ispune te uvjete do kraja ove godine. Oko 4% ispitanih nije znalo dati odgovor na postavljeno pitanje. Kako navodi CSS, i odgovori na pitanje mogu li predstavnici političkih struktura do kraja godine postići nužan dogovor kako bi ispunili preostale uvjete iz Plana rasta ukazuju na sličan obrazac promišljanja.
Najveći postotak ispitanih, njih oko 43%, smatra da trenutno ne postoji politička klima da se postigne dogovor do kraja godine, blizu 20% ispitanih smatra da će bh. političari pokušati lobirati da se uvjete 'omekša' te odobri Plan rasta sukladno postignutom dogovoru, dok gotovo jedna četvrtina ispitanika vjeruje da EU neće odustati od svojih uvjeta te će ostaviti BiH 'na čekanju'. Svega je 10% onih koji drže da će predstavnici političkih struktura postići potreban dogovor do kraja godine kako bi ispunili preostale uvjete iz Plana rasta. Kao i kod prvog pitanja, oko 4% ispitanika nije znalo ponuditi odgovor.
Neučinkovitost Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamenta BiH u ispunjavanju ciljeva ka EU i NATO
Treće pitanje odnosilo se na NATO integracije BiH te dostavljanja Programa reformi za 2023. i rada na pripremi i usuglašavanju novog dokumenta za 2024. godinu.
Najveći postotak ispitanika, približno 40%, smatra da se kašnjenje s ispunjavanjem obveza negativno odražava na suradnju s NATO-om dok ih 30% vjeruje da je pozitivno da se nastavi ispunjavanje obveza vezanih za put ka NATO-u. Stav 14% ispitanih je da je prethodna vlast bila ažurnija i više radila na planu suradnje s NATO-om, dok ih 17% nije znalo odgovoriti. Na pitanje koju instituciju smatraju da je najviše učinila na ispunjavanju vanjskopolitičkih ciljeva BiH svezanih za članstvo u EU i NATO-u, odgovori ukazuju na neučinkovitost tri ključne državne institucije a to su Parlamentarnu skupštinu BiH, Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, barem što se tiče 43% ispitanika koji drže da nijedna od navedenih nije dovoljno učinila na ispunjavaju vanjskopolitičkih ciljeva. Malo više od 25% ispitanih nije znalo ili htjelo odgovoriti na to pitanje. Od onih koji su odabrali neku od tri ponuđene institucije (njih oko 32%), najviše ih smatra da je Predsjedništvo BiH dalo najveći doprinos do sada.
Mladi nezainteresirani za budućnost
CSS navodi da je najveće razočarenje predmetnim istraživanjem tiče zamjetne apatije, odsustva interesa i volje građana, a osobito mladih, koji bi trebali biti i najviše zainteresirani za budućnost i smjer u kojem država treba ići.
Kako se dodaje, ono što nesporno proizlazi iz istraživanja je da se vlasti moraju znatno više angažirati na jačanju povjerenja i podrške javnosti u odnosu na značajna vanjskopolitička pitanja. Zamjetna je i neinformiranost građana o aktualnim pitanjima iz navedene agende te će, u narednom periodu, biti potrebno uložiti maksimalne napore na većoj inkluziji građana u vremenu kada se očekuje intenziviranje koraka ka punopravnom članstvu u spomenutim međunarodnim institucijama.
U CSS-u sve navedeno smatraju svojevrsnom porukom građana BiH i predstavnicima međunarodnih institucija da se dodatno angažiraju na promicanju demokratskih vrijednosti i načela, kao i pogodnosti koje donosi pripadnost navedenim savezima.