Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović svu je svoju političku energiju i 'konstitutivni' kapacitet založio za izmjene fatalnog Izbornog zakona. Sa zapadne strane snažno ga podržavaju lobisti iz Zagreba, čelnici susjedne države Zoran Milanović i Andrej Plenković, dok se stožernik osobno upinje kod Rusije i Srbije, ali i uz pomoć prijatelja Milorada Dodika, da se i dodatno izvrši pritisak na bošnjačke stranke i čelnike na popuštanje i pristajanje na načelo da i Hrvati sebi sami biraju svoje predstavnike u vlasti.   

Utjecaj EU-a i Amerike

Rusija je nesporno velika svjetska sila, međutim, neoborivo se doima kako njezin utjecaj u PIC-u i u Vijeću Ujedinjenih naroda, Dragan Čović koristi jedino za defanzivne, obrambene potrebe. 

On preko Moskve teško može računati na progresivne pomake oko izmjena Izbornog zakona i zato očajnički kalkulira da mu Putinova administracija  barem pomogne u sprječavanju eventualnog nametanja i usvajanja nekog  pogibeljnog 'građanskog' Izbornog zakona koji bi neutralizirao legitimnost, konstitutivnost i na koncu to famozno načelo da Hrvati, a ne Bošnjaci, sebi biraju predstavnike u vlasti.

Za presudni kompromis oko Izbornog zakona potrebni su angažman i pomoć EU-a i Amerike. Te se pomoći stožernik očigledno panično i plaši. Koliko god u ovom trenutku prividno i kratkotrajno Dragan Čović ima ubojiti alat za pritiskanje, potreba da se konačno formira nova federalna Vlada, u ofanzivnom i kreativnom smislu njegova je pozicija veoma krhka i nimalo optimistična. 

Čoviću ponestaje vremena

Posve je izgledno, naime, da su se sarajevske stranke zainatile, one su smirene  i čvrsto opredijeljene da neće popustiti niti za jotu hrvatskom stožerniku i njegovim, oni kažu, megalomanskim prohtjevima, pa čak i po cijenu da se uopće ne formira nova vlast u FBiH do sljedećih izbora ili da čak Federacija upadne u totalni institucionalni mrak, ako recimo premijer Novalić i ministrica  financija Milićević odstupe.

Dapače, gotovo svi ključni čelnici sa sarajevskoga mindera otvoreno prijete kako će na sljedećim parlamentarnim izborima sve snage upregnuti da od Čovića otrgnu presudni utjecaj u domovima naroda, a to znači taj mehanizam  uvjetovanja i ucjena. 

Objektivno, stožernik ima još oko dvije godine za političko komodanje, ne usvoji li se Izborni zakon po njegovim zamislima, bit će 'belaja' i za njega i za Hrvate u BiH općenito. Tu mu ni Sergej Lavrov i Milorad Dodik ne mogu ništa  pomoći.

Sprega HDZ BiH - SDA

U zadnje vrijeme se na površini zatalasane političke pozornice pojavio navodni mig sarajevske četvorke upućen onako diskretno da su spremni sjesti za stol s  Draganom Čovićem i zgotoviti novu vlast u FBiH. 

Nisu pojasnili i potvrdili da li žele i ispuniti onaj krucijalni uvjet oko Izbornog zakona, ali su samo između redaka i preko neformalnog šefa Elmedina Konakovića poručili da Hrvati sebi doista trebaju birati predstavnike u vlasti.  Ali, to treba staviti na papir i sve dok se to ne dogodi signali iz oporbe su za HDZ BiH obično 'šaneranje'.

-Ključni dogovor je da Izetbegović i ja moramo najkasnije do sredine siječnja  riješiti problem Izbornog zakona kako bismo najkasnije u svibnju  dobili novi Izborni zakon koji će riješiti sve dvojbe'. Stožernik Čović i dalje naginje prirodnom partneru SDA, namigivanje “četvorke” ne doživljava ozbiljno.

Neozbiljna kalkulacija

Dapače, koalicija “četvorke” i HDZ-a BiH bila bi velika senzacija! U ovom trenutku je to neozbiljna kalkulacija koja uostalom nema niti parlamentarni kapacitet za svrgavanje SDA, a onda i izglasavanje čelnika FBiH.  Potpredsjednica Federacije iz SDA Melika Mahmutbegović je nepremostiva prepreka za progon ministara iz Vlade FBiH.

Na nižim, županijskim, razinama se već razvijaju procesi smaknuća SDA iz  vlasti. Ali, jako je važno naglasiti kako to ne radi samodostatno “četvorka” nego uz važnu pomoć SBB-a Fahrudina Radončića.

Zanimljiva je izjava Fuada Kasumovića da će u vlasti u Zeničko-dobojskoj  županiji zadržati i HDZ koji bi posljedično uključio SDP, PDA i SBB.

Nedavna izjava Elmedina Konakovića, neformalnog lidera sarajevske Četvorke, da Bošnjaci ne bi više trebali birati predstavnike najmalobrojnijem narodu Hrvatima, a koja je naišla na žestoke osude iz redova SDA iz koje su prepoznali najavu moguće suradnje političkog bloka kojem Konaković pripada s HDZ-om, bilo je najvjerojatnije opipavanje pulsa javnosti pred predstojeće prekompozicije vlasti na mnogim razinama.

-Žao mi je što to već nismo uradili na samom početku ovog mandata i što je "ljevica" odbila tu opciju da se koalira sa HDZ-om, koji je nužnost u tom koaliranju. Bez HDZ-a se ne može napraviti Vlada FBiH, izjavio je prije nekoliko dana šef NiP-a Elmedin Konaković.

-Očito je krenula druga faza realizacije Sporazuma SDA i HDZ-a o izborima u Mostaru u kojem je Izetbegović potpisao da će podržati legitimno predstavljanje naroda. Još jednom se pokazalo kako SDA, kad god je bila u prilici da bira između interesa države i HDZ-a, izabere HDZ, vrlo žustro je  prokomentirao zadnje pregovore Izetbegovića i Čovića za stolom s američkim veleposlanikom Nelsonom i europskim predstavnikom Sattlerom.

Tko će 'dati' više?

Šef SDP-a je najavio žestoko opiranje koje nije na tragu “namigivanja” četvorke da želi u vlast s HDZ-om BiH.

-Koliko god predstavnici međunarodne zajednice misle da se mogu dogovoriti s dvojicom "poglavica", želim jasno poručiti kako nas u SDP-u njihov dogovor ne obavezuje'.

Izbornik zakon je za sada na burzi. Koja sarajevska grupacija ponudi više ulazi u vlast s HDZ-om BiH! Za sada je neupitno kako Čović više vjeruje i više želi za partnera Bakira Izetbegovića, jer smatra kako su “od dva zla”, on i njegov  koncept konstitutivnosti daleko manje. J. S.