Kako će završiti studentski bunt u Mostaru?
Mostarski studenti zahtijevaju smanjenje školarine, ukidanje loše online nastave i da im se predoči utrošak nemalog budžeta Rektorata. No, njih iz Rekorata i Studentskog zbora optužuje za politiziranje.
"Tražimo smanjenje školarine za 25%, ukidanje loše online nastave, transparentnost Rektorata čiji je budžet 40 milijuna KM i Studentskog zbora, to su naši zahtjevi. Skandalozno je to što Studentski zbor ne podržava studentske prosvjede kojima ćemo vratiti demokratičnost na Sveučilište", kaže za DW Marko Vračević, student arheologije i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu i jedan od inicijatora studentskih prosvjeda održanih u srijedu (14.10.) u Mostaru.
Smanjenje školarina mostarski studenti traže zbog smanjenja prihoda u obiteljima studenata, kojima su mnogi roditelji dobili otkaze, a školarina se nije smanjivala.
"Prosječna školarina iznosi oko 750 KM, a na nekim studijima i daleko više. Imamo studij logopedije, edukacijske rehabilitacije, gdje studiji po semestru koštaju i do 1.000 KM, a na studijima medicine još i više”, pojašnjava Vračević.
Studentski zbor, krovna organizacija studenata Sveučilišta, kojem je briga o studentima primarni razlog postojanja, organizatore optužuju za političku manipulaciju jer su politički aktivni i nalaze se na listama svojih stranaka na predstojećim izborima. Marku Vračeviću se tako spočitava mjesto na listi političke stranke 'Naša stranka' za izbore u Mostaru. No, on odgovara: "Politika s ovim zahtjevima nema nikakve veze i povod studentkih prosvjeda nikako se ne može dovesti u politički kontekst. Politika je jedino u Zboru i Rektoratu".
Ovo je dobrim dijelom i točno jer se javnost još prisjeća fotografija rektora i pojedinih dekana koji su tijekom predizborne kampanje pribjegli vrlo neuobičajenoj praksi u javnim, visokoškolskim ustanovama dajući otvorenu podršku jednom političkom kandidatu, u ovom slučaju Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH, slikajući se sa njegovim predizbornim plakatom.
Studenti rektoru i profesorima pjevali 'Izađi mala'
Zgrada Rektorata Sveučilišta u Mostaru nalazi se na poznatom mostarskom Trgu hrvatskih velikana, za mnoge poznatijem Rondou. U neobaroknom stilu, obnovljena građevina iz 1897. godine, možda i najljepša zgrada u Mostaru, teško da ima ikakve dodirne točke s rok klasikom 'The Wall', jedne od najuspješnijih rock grupa ikada, Pink Floyda. Još manje sa svatovskom 'Izađi mala' ili 'Pamtim još' od sarajevske narodne dive Hanke Paldum. Ova široka, satirična, glazbena lepeza, koja je odzvanjala razglasom ispred zgrade Rektorata u mirnom prosvjedu mostarskih studenata, bila je jasna poruka rektoru, dekanima i profesorima. Ali, vrata Rektorata ostala su zatvorena u tišini.
Studentski zbor studentima: "Nemojte biti marionete"
Iz Zbora brane odluke Rektorata o kombiniranoj nastavi pravdajući ju cjelokupnom situacijom i epidemioloskim mjerama. Navode i da se godinama zalažu za smanjenje školarine i ostalih troskova, da su studentima posvećeni kroz razne projekte. "I sami smo studenti i ovi priblemi se odnose i na nas", ističu. No, od smanjenja školarina nema jos ništa konkretno.
"Sveučilište u Mostaru priželjkuje poboljšanje epidemiološke situacije, u kojoj će biti više mogućnosti za održavanje klasične nastave", izvjestili su iz Ureda za odnose s javnošću Sveučilišta u Mostaru. I sam rektor Sveučilišta, prof.dr.sc.Zoran Tomić kazao je da su epidemiološke mjere razlogom online nastave.
Za Studentski zbor i vršiteljicu dužnosti predsjednice Mariju Barun, koja u svojim istupima potiče važnost aktivizma, nema dvojbe da se radi o političkom kontekstu.
"Apeliramo na studente da ne dopuste da ih pojedinci uvuku u svoje predizborne kampanje pod krinkom studentskog boljitka. Ne dopustite da budete tuđe marionete i da pojedinci iskorištavaju trenutačnu situaciju u svrhu osobne koristi ili promocije", reakcija je iz Zbora iz kojeg se uvođenje online nastave pravda epidemiološkim mjerama.
Iz te organizacije studente su pokušali podsjetiti da su upravo oni izabrali Zbor i svoje studentske predstavnike. "Ukazali ste nam svoje povjerenje i dajemo sve od sebe kako bi ga i opravdali”, istaknuli su iz studentskog zbora.
Ali, kako se čini, nekoliko stotina studenata misli da Studentski zbor to povjerenje nije opravdao.
"Kolektivna šutnja je najveći problem"
"Na Pravnom fakultetu dva dana prije početka nastave javljeno nam je da ista počinje online. Svi studenti koji dolaze iz drugih mjesta uplatili su stanarine, studentski dom, organizirali svoj život u Mostaru, a oni su nam dva dana prije početka nastave to javili. To je sramotno”, rekao je Dario Hrkać, student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i također inicijator studentskih prosvjeda. On smatra i da se sve događa zbog duge studentske šutnje.
"Kolektivna šutnja je jedan od velikih problema. Do sada studenti nisu prosvjedovali upravo zbog kolektivne šutnje. Šutimo, a njima je jedino bitna uplatnica", zaključuje.
I on, kao i njegov studentski kolega Vračević, ima istu "manu" - na listi je Hrvatske republikanske stranke za izbore u Širokom Brijegu.
"Spočitava nam se svašta i time žele skrenuti pozornost od studentskih zatjeva. Znali smo da će biti pokušaja opstruiranja prosvjeda, jer smo se pobunili protiv sustava koji "pametno" šuti, koristeći krizno (ne)komuniciranje u nadi da će probleme sakriti pod tepih. Nadam se da smo pokrenuli val promjena", kaže on.
Nezivjesnost studentskog bunta
Za prof.dr. Slavu Kukića, sociologa i bivšeg profesora ovog Sveučilišta prosvjedi studenata, potaknuti korona virusom, sve više postaju bh. pojava.
"No, prvi put se na Sveučilištu u Mostaru moglo čuti da su prosvjedi politički motivirani i tako ocijenjeni od rukovodstva Studentskoga zbora, što je svojevrsni paradoks. Kome god je iole poznato stvarno stanje stvari, neće ga trebati posebno uvjeravati da ništa, pa ni ograđivanje vodstva Studentskoga zbora, nije slučajno", komentira Kukić za DW.
Kukić podsjeća na političku involviranost ove visoke obrazovne ustanove i naklonost ka HDZ-u BiH i predsjedniku te stranke Draganu Čoviću. Umjesto toga, kako kaže, ona bi svoju autonomiju trebala dokazati distanciranjem od javne politike.
Ipak, kako zaključuje Slavo Kukić:"Studentski bunt je neizvjestan. I ne vjerujem da imaju velikih razloga za zabrinutost, jer današnja studentska populacija je daleko od one iz '68. i od ambicije da i sama bude poticatelj i motor društvenih promjena koje bi mogle poroditi normalnije, humanije, pravičnije i tolerantnije društvo. I utoliko će i ovaj prosvjed završiti, ili u trulom kompromisu, jer će studenti dobiti mrvice, ili odustajanjem od zahtjeva".