Piše: Dragan Bradvica

SARAJEVO – Svima koji iole poznaju prilike u Bosni i Hercegovini jasno je kako ne postoji niti jedna pora života a da u nju debelo nije umiješala prste politika koja polako ali sigurno ovu zemlju vodi u propast. Prema svim mjerodavnim istraživanjima ekonomija nam je među najgorima u Europi, zdravstvo i socijalna politika nam trebaju restart a ono što je možda najgore obrazovanje nam tone iz godine u godinu. Na taj način današnja djeca vrlo teško će biti konkurentna i na vlastitom tržištu rada a kamoli u inozemstvu ako znamo koliko brzo napreduju tehnologije, digitalizacija, umjetna inteligencija te se razvijeni svijet poodavno prilagodio novim okolnostima. Sav jad i apsurd bh. političke scene vidljiv je na PISA testiranju na kojem se jasno vidjelo kako je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen a umjesto da se svi zapitamo kuda to idemo mi smo kao odgovor dobili potezanje vitalnog nacionalnog interesa. Naime, Predsjedništvo BiH je na sjednici 22. srpnja donijelo odluku o Sporazumu o sudjelovanju BiH u Programu za međunarodnog ocjenjivanje učenika (PISA) 2021., za nju nije glasao Milorad Dodik, nakon toga povlači vitalni nacionalni interes, Narodna skupština RS-a to potvrđuje i točka o Sporazumu ne vrijedi. Nakon svega se postavlja logično pitanje je li najvećem dijeli bh. (kvazi)elita u interesu dodatno urušiti pravosuđe i stvarati nove 'izgubljene generacije'?

Umjesto reformi, blokade

Istini za volju, Dodik je na samom početku mandata najavio kako će potezati vitalni nacionalni interes za svaku odluku u kojoj bude preglasan, što je i činio. Međutim, otužno je da se predstavnici vlasti ne mogu (ili jednostavno ne žele) dogovoriti o poboljšanju obrazovanja što bi za sva tri konstitutivna naroda i sve žitelje trebao biti top prioritet. Ovakvim ponašanjem to se sigurno neće dogoditi nego će se nastaviti dobro utabanim stazama propasti. K tome, s obzirom da se predstavnici vlasti iz RS-a bude jer se PISA testiranje vršili na prostiru cijele zemlje a nisu se objavljivali rezultati po entitetima, iz čega bi se dalo zaključiti da smatraju kako su djeca u tom entitetu obrazovanjima i bolja od djece u FBiH, samo stvaramo nove podjele i animozitete. Umjesto da u 2020. duboko zakoračimo u reforme obrazovnog sustava koji ćemo barem pokušati prilagođavati onome u razvijenim zemljama, umjesto da digitaliziramo učinioce, umjesto da vidimo koji nam kadar radi u obrazovanju i napravimo selekciju, umjesto da radimo na povezivanju djece bh. politika ide obrnutim putom. Oni će vjerojatno svoju djecu poslati na najeminentnija svjetska sveučilišta tako da im situacije u BiH i nije važna. S druge pak strane, on dobro obrazovanih mladih ljudi, koji su imali prigode i putovati te upoznati druge sustave i kulture jako je teško napraviti profesionalne podizače ruku pa mnogi analitičari smatraju da ciljano uništavaju obrazovanje a najbolje kadrove svojim politikama tjeraju iz BiH.

Funkcionalna nepismenost

Sada je, nažalost, više nego izvjesno da PISA testiranje planirano za 2021. u BiH se neće provesti pa ćemo ponovno ići kontra normalnog svijeta ali i kontra logike. A kako su nam nasušno potrebni rezultati ovakvih testiranja na osnovu kojih bi žurno krenuli u reforme svjedoče rezultati PISA testiranja iz 2018. PISA testiranje program je Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u okviru kojeg se svake tri godine ocjenjuje efikasnost obrazovnih sustava u državama na način da se vrše provjere pismenosti učenika u oblasti čitalačka pismenost, matematika i financijska pismenost. Sudjelujući prvi put, BiH je u sve tri oblasti plasirana značajno ispod OECD prosjeka i nalazi se u posljednjom kvartalu od ukupno 80 zemlja. Učenička postignuća u PISA 2018. u BiH pokazuje da je prosječno postignuće u matematici 406 bodova, u čitanju 403, a u prirodnoj znanosti 398 bodova, što je ispod OECD prosjeka. U skladu sa normama PISA testova, za sve učenike koji ne postignu minimalnu razinu kaže se da imaju funkcionalnu nepismenost što je u BiH utvrđeno za  čak 58 posto učenika u matematici, 54 posto u čitanju i 57 posto u prirodnim znanostima, što znači da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen. Struka je bila jednoglasna kako se radi o poražavajućim rezultatima jer, primjerice, oni pokazuju kako je svaki drugi testirani učenik sposoban pročitati neki tekst, ali da onda ono što je pročitao ne zna prepričati, objasniti ili iskoristiti. Ne treba posebno niti naglašavati da smo po ovome na dnu i u regiji. Bilo kakav dodatni komentar na ovo je suvišan.