KAKO TROŠIMO KREDITE U 2020.: 78,85 posto novca ide na javni sektor, 18,88 posto na infrastrukturu a tek 2,27 posto na gospodarstvo
Piše: Dragan Bradvica
Idemo u nova zaduženja a BiH ima 2,67 milijardi maraka ugovorenih a neangažiranih kreditnih sredstava
Pandemija korona virusa širom Europe poprima sve gore razmjere, mnoge zemlje već vraćaju lockdown te se i s ekonomske strane ulazi u veliku neizvjesnost.
Veliko je pitanje kako će se stvari kretati u Bosni i Hercegovini jer trenutna situacija nije dobra. Određene krediti su uzeti, o novima se već pregovara pa bi zaduženja trebala ići debelo preko milijarde maraka. Razlog – provođene reformi.
Nažalost, tih reformi nikada u pravom smislu te riječi nije niti bilo a teško da će ih i biti u nekoj bližoj budućnosti. Nadalje, samo zaduženje je u ovakvoj krizi itekako potrebno ali dosadašnja praksa je pokazala da je taj novac u zanemarivim iznosima išao za razvoj a najvećim dijelom za krpanje proračunskih rupa jer bh. političkim (kvazi)elitama ništa drugo do njihovih i plaća 'partijskih drugova' nije niti važno.
Kada tome dodamo još podatak da BiH trenutno ima više od 2,6 milijardi maraka ugovorenih a još nerealiziranih kredita apsurd je i veći.
Krpanje proračunskih rupa
- Zaključno s 30. lipnjem 2020. godine ugovoreno je vanjskih kredita u ukupnom iznosu od 15.394,82 milijardi maraka, od čega je angažirano 12.718,77 milijardi maraka, dok je 2.676,05 milijardi maraka raspoloživo za angažiranje u skladu s realizacijom odobrenih projekata, navodi se u dokumentu Ministarstva financija i trezora BiH pod nazivom 'Informacija o stanju javne zaduženosti BiH na dan 30. lipnja 2020.'.
Nadalje, stoji kako je u razdoblju 1.siječanj – 30. lipanj 2020. angažirano 855,66 milijuna maraka kreditnih sredstava. Od ukupnog iznosa povučenih kreditnih sredstava 76,04 posto odnosi se na MMF, 5,60 posto na kredite EIB-a, 5,49 posto na WBIBRD, 4,85 posto na EBRD, dok se na ostale kreditore odnosi 8,02 posto (WBIDA, IFAD, OPEC, CEB, Vlada Japana, KWT i KfW).
- Od ukupno povučenih sredstava u razdoblju siječanj – lipanj 2020., 78,85 posto se odnosi na projekte usmjerene na javni sektor, 18,88 posto se odnosi na infrastrukturne projekte, te 2,27 posto na gospodarske djelatnosti, stoji u dokumentu. Dakle, u prvih pola godine recesije stoljeća koja ljulja cijeli svijet naša zemlja nastavlja po starom i njihovi prioriteti se nisu promijenili niti za milimetar. To ih, naravno, ne sprječava da se na sva zvona hvale velebnim postignućima i mjerama spasa kakve nema Hrvatska ili Njemačka.
Stanje zaduženosti BiH
Inače, ukupni dug naše zemlje na dan 30. lipnja iznosio je godine iznosi više od 12,1 milijardu maraka, od čega je vanjski dug više od 8,66 milijardi maraka ili 71,17 posto, dok je unutarnji dug veći od 3,51 milijardu maraka ili 28,83 posto od ukupne javne zaduženosti. U odnosu na 31. prosinca 2019. javni dug se povećao za 963,98 milijuna maraka ili 8,60 posto, s tim da se
vanjski dug povećao za 521,98 milijuna maraka ili 6,41 posto, a unutarnji dug za 14,40 posto ili 442 milijuna maraka. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija sudjeluje s 50,75 posto, Republika Srpska s 48,24 posto, Institucije BiH s 0,47 posto i Brčko Distrikt s 0,54 posto. Udio javnog duga BiH u BDP-u iznosi 35,51 posto.
- U stanju vanjskog duga BiH najveći udio imaju Svjetska banka – IDA i IBRD s 31,64 posto,
Europska investicijska banka s 23,11 posto, Međunarodni monetarni fond s 10,87 posto, Pariški klub sa 6,67 posto, Europska banka za obnovu i razvoj s 5,94 posto i Euroobveznica RS s 3,79 posto a što predstavlja 82,02 posto ukupnog stanja vanjskog duga, pojašnjava se u navedenom dokumentu. Nadalje, servis vanjskog duga BiH u prvoj polovini 2020. iznosio je 375,86 milijuna maraka, od čega se na glavnicu odnosi 297,97 milijuna maraka ili 79,28 posto, a na kamatu 77,89 milijuna maraka ili 20,72 posto. U ukupnom iznosu servisa vanjskog duga BiH, FBiH sudjeluje sa 63,74 posto, RS s 33,95 posto, dok Brčko Distrikt i Institucije BiH sudjeluju s 1,30 posto, odnosno 1,01 posto.