Prije dva dana Policijskoj upravi u Čapljini prijavljen je napad na N.S. (rođena 1954.). Napad je prijavi njezin sin, tvrdeći kako ju je u Ulici Stjepana Radića migrant pokušao opljačkati. On je prema navodima žene pokušao da joj silom otuđi tašnu koju je nosila sa sobom, da bi se nakon što se napadnuta žena ipak uspjela obraniti, udaljio u nepoznatom pravcu.

Operativnim radom na terenu djelatnici policije iste večeri su u napuštenoj kući u Ulici ZRinjski Frankopana pronašli migrante A.E. (2000) iz Maroka i R.B. (1994) iz Alžira, koji nisu posjedovali dokumente, te je o svemu uskoro obaviješten Odjel krim. policije.

U Sarajevu i Bihaću teže

Migranti, koji inače na teritoriji Bosne i Hercegovine već skoro dvije godine prave velike probleme poput ubojstava na podmukao način, u Hercegovini već izvjesno ne prave probleme ove vrste, ali su bez obzira i na to ugrozili domaće stanovništvo.

U MUP-u HNŽ-a su nam kazali kako su na prostoru ove županije migranti u više navrata izvršili djela krađe i teške krađe, ali i da nisu napadali ljude noževima, s izuzetkom međusobnih tuča, koje su evidentirane u policijskim biltenima.

- Dio migranata se ponaša civilizirano, ali ima i onih koji se ne libe uraditi kaznena djela. Nastojimo sve to spriječiti iako imamo određene probleme zbog administrativnih procedura. Oni na prostoru HNŽ-a uglavnom vrše krađe, pa i teške krađe, a na sreću zasad nije bilo djela poput ubojstava što je recimo nedavno zabilježeno u Sarajevskoj županiji, kaže glasnogovornik MUP-a HNŽ-a Ljudevit Marić.

Osvrćući se na probleme koje ima policija nakon što uhiti migrante, kazao je da se oni uglavnom odnose na neposjedovanje dokumenata, te na lažne identitete.

- Ima ih koji su s više lažnih identiteta izvršili po nekoliko kaznenih djela. To nam stvara ogromne probleme. Rijetki imaju dokumente i kriju stvarna imena. Pokušavamo raditi u koordinaciji sa Uredom za strance, ali je zaista teško, dodao je Marić.

Služba za poslove sa strancima nedavno je objavila kako je u posljednja tri mjeseca zbog nezakonitog ulaska ili boravka izrekla mjere protjerivanja za 401 stranog državljanina sa zabranom ulaska i boravka u Bosni i Hercegovini, među kojima su državljani Afganistana, Pakistana, Maroka, Bangladeša, Tunisa, Egipta, Alžira, Nepala i Turske.

Samo u studenom mjera protjerivanja izrečena je za 114 stranih državljana. Navedeni strani državljani stavljeni su pod nadzor u Imigracioni centar ili im je ograničeno kretanje na određeno mjesto do udaljenja sa teritorije BiH.

Služba je u posljednja tri mjeseca s teritorije BiH udaljila 310 stranih državljana. Uglavnom se radilo o državljanima Pakistana, Afganistana, Maroka, Tunisa, Iraka, Bangladeša i Turske. Stranim državljanima prethodno su izrečene mjere protjerivanja, te su do udaljenja s teritorije BiH boravili pod nadzorom u Imigracionom centru.

Registrirano ih više od 15 tisuća

U istom periodu na osnovu sporazuma o readmisiji sa zemljama regije, 43 strana državljanina su vraćena u Srbiju, 18 u Crnu Goru, dok su četvorica vraćena u Hrvatsku. Služba je samostalno ili u suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), u posljednja tri mjeseca u zemlje porijekla vratila 245 stranih državljana.

Tijekom studenoga udaljena su 92 strana državljanina sa teritorije BiH. Na osnovu sporazuma o readmisiji sa Srbijom, sedam stranaca je vraćeno u tu zemlju, dok su po osnovu sporazuma o readmisiji sa Crnom Gorom vraćena tri stranca. Služba je samostalno ili u saradnji sa IOM-om u zemlje porijekla vratila 82 strana državljanina.

Od početka 2020. godine Služba za poslove sa strancima registrirala je 15.520 migranata, što je za 46 posto manje u odnosu na isti period prošle godine kada je registrovano 28.789 migranata. U studenom je služba registrovala 937 migranata, što je za 26 posto manje u odnosu na listopad ove godine kada je registrirano 1.267 migranata, čime se nastavlja trend smanjenja novopristiglih i registiranih migranata u BiH.

U privremenim prihvatnim centrima trenutačno boravi 6.629 migranata. Među njima je i centar u Salakovcu nadomak Mostara. Bez obzira na česte izlaske migranata u ovom dijelu grada, domicilno stanovništvo dosad nije prijavljivalo probleme poput krađa ili napada, što je za svaku pohvalu.

J.S.