Piše: V.S.Herceg

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija nakon sastanka sa komesarom za proširenje EU i politiku susjedstva Oliverom Varhelyiem u Sarajevu rekao je da je “zapadni Balkan ponovo na dnevnom redu Unije”.

Varhelyi je u BiH osobno došao najaviti i kazati da je zapadni Balkan za EU prioritet, a potvrdio je i izdašan plan EU-a: čak 29 milijardi eura pomoći za gospodarski razvoj zemalja već ustaljenog termina s "velikim Z"- Zapadnog Balkana tj. Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, BiH, Albanije i Kosova. Međutim ovi novci zemljama, kako su to mediji već prozvali 'mini Schengena', neće "pasti s neba" jer predstoji ispunjavanje ozbiljnih uvjeta. Iznos koji teško da se može odbiti - nakon prvobitnih sumnji bošnjačka strana u BiH sada podupire ovu EU inicijativu, srpska itekako, a hrvatska, čini se, bez oduševljenja - čak suprotno. No, sve je poteklo od ideje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića o ukidanju trgovinskih barijera između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije i sada je proširena i na BiH, Crnu Goru i Kosovo.

Investicijski paket iz EU-a: Dobra vijest - kako za koga

"Potrebno je iskreno raditi na oporavku gospodarstava i zato predstavljamo novi investicijski plan za zapadni Balkan od devet milijardi eura kroz grantove i 20 milijardi eura kroz garancije, rekao je Varhelyi u Sarajevu navodeći da EU očekuje da će to dovesti do rasta BDP-a u regiji od najmanje 3,6 posto, a i da EU vidi i veliki potencijal u regionalnoj suradnji zbog čega investicijski plan ima regionalni karakter. On je naglasio da "EU radi na tome da u srednjem ili dugom roku zemlje zapadnog Balkana budu potpuno integrirane u EU".

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji vrlo često u svojim istupima govori o raspadu BiH i spominje pravo RS-a na neovisnost, sada je rekao da je najavljeni veliki investicijski paket EU za zemlje Zapadnog Balkana "dobra vijest za BiH" te da bi u "RS-u trebalo biti realizirano nekoliko projekata".

"Morati ćemo aplicirati i lobirati da se ti projekti podrže", rekao je Dodik.

"Što se tiče inicijative koju zovu 'mali Schengen', tu se na najbolji mogući način mogu realizirati one četiri slobode na kojima je utemeljena Europska unija - kretanje roba, ljudi, kapitala i usluga... Vrlo je važno da jedna takva inicijativa bude pod okriljem EU, da svi budemo jednaki i partneri... Samo neki nerazumni ljudi mogu biti protiv tog da se naši građani kreću s osobnom iskaznicom i da nam kamioni ne stoje danima na granici.. Na kraju krajeva, to vodi i jednom boljem životu svih građana u regiji", kazao je bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Dodik oduševljen, javna podrška i od Džaferovića, ali postoji i stranačka analiza

Džaferović je ovo izjavio nakon posjeta Bruxellesu trojice članova Predsjedništva, njega, Dodika i Komšića i unatoč dopisu Nezira Pivića, zamjenika ministra pravde u Vijeću ministara BiH, u kojem su iznijeti suprotni stavovi i predstavljeni kao svojevrsni stranački stav SDA. 

U tom dopisu, kako su mediji prenijeli, u svezi "mini Schengena" iznosi se zaključak da "BiH ne može pristati na aktualnu regionalnu inicijativu zbog izvjesne opasnosti gubitka suvereniteta" te da "zbog svog unutarnjeg uređenja BiH ne bi mogla samostalno istupiti iz tih inicijativa, koje će zbog dosadašnjeg ponašanja susjednih zemalja izvjesno dovesti BiH u neravnopravan položaj, kao i zbog nedovoljno razvijenih gospodarskih kapaciteta i nefunkcionalnog unutarnjeg tržišta".

"Puno veća stvarna opasnost leži u izvjesnoj projekciji nametanja pravnog i administrativnog sustava Srbije prije svega na prostor Republike Srpske, te njihovog međusobnog uvezivanja do te mjere da se više neće moći govoriti o unutarnjem suverenitetu BiH u okviru njenih međunarodno priznatih granica", istaknuto je u tom dokumentu. Unatoč tome, izgleda da su u SDA odlučili drukčije te je Džaferović deklarativno i mudro podržao ovu EU inicijativu koja je, mora se priznati, na "dugom štapu" i itekako uvjetovana.

Međutim, iz najjače hrvatske stranke u BiH i jedini hrvatski lider u BiH, dr. Dragan Čović još uvijek se nije jasno odredio prema ovom planu iz Bruxellesa, no sudeći prema tekstovima iz medija bliskih ovoj stranci - ne može se govoriti ni o kakvom zadovoljstvu. Prema ovim porukama, jasno je da se tzv. 'balkanski mini Schengen' doživljava kao oživljavanje 'krnje Jugoslavije', približavanje i ekonomsko sjedinjenje sa "istokom" umjesto sa "zapadom" i EU-om, bez Srbije, bez Kosova, Crne Gore itd.

Hrvatska će pokušati iz 'problema' izvući bh Hrvate?

Ovakav stav je tim više čudniji zbog, kako se to godinama isticalo, vrlo dobrih odnosa sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, kao i srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koje je dovedeno do grotesknog i incidentnog vrhunca u prosincu 2017. godine kada je tadašnje Predsjedništvo BiH, Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Dragan Čović bilo u službenom posjetu Beogradu.

Prijateljsko, prisno i intimno "dragi Aco" u službenom obraćanju hrvatskog člana Predsjedništva prema srbijanskom predsjedniku Vučiću još će se dugo pamtiti, kao i njegova izjava da će se BiH po pitanju Kosova ravnati sa Srbijom. I onda je tu "mikrofon uzeo", Izetbegović te rekao da će o tome odlučivati u BiH, a Čoviću rekao da iznosi vlastiti stav. No, kako se čini, europsko "trpanje" bh. Hrvata, "nositelja europskih vrijednosti" sa zemljama sa istočne strane, nazvanima zapadni Balkan, nije previše primamljivo i znači potpuni fijasko vodeće hrvatske politike u BiH.

Možda bi realnost bila potpuno drukčija da su hrvatski i bošnjački lideri u BiH njegovali bolje odnose, umjesto u rješavanju problema "u kući", tražili podršku istočnih susjeda. No, "tražili ste - gledajte".

Ipak, očito je da se sa ovim planom ne mire predstavnici Hrvata i da su već tražili pomoć u Hrvatskoj. Od tuda i najava da će hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman tražiti da šefovi diplomacija zemalja članica EU-a održe sveobuhvatnu raspravu o zapadnom Balkanu na jednom od sljedećih sastanaka.

"Ponovit ću potrebu za sveobuhvatnom raspravom o zapadnom Balkanu na jednom od naših sljedećih sastanaka", izjavio je Grlić Radman po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a koji su se jučer okupili u Luxembourgu.

On je istaknuo da odnosi Srbije i Kosova nisu jedini izazov u toj regiji. "Spomenuo bih Bosnu i Hercegovinu kojoj i nakon 25 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma treba pomoći kako bi riješila izazove na njezinu europskom putu", rekao je Grlić Radman.

Kakav je plan EU-a za zapadni Balkan?

Kako je već prije istaknuto iz izaslanstva EU-a u BiH, glavni cilj Ekonomskog i investicijskog plana je potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regije i regionalnu ekonomsku integraciju. "Želimo podržati zelenu i digitalnu tranziciju na Zapadnom Balkanu, provedbu reformi potrebnih za napredak na putu EU i približiti regiju jedinstvenom tržištu EU. Sve bi to trebalo dovesti do održivog ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Ovaj je plan utoliko potrebniji zbog ogromnih negativnih posljedica COVID-19 na ekonomije Zapadnog Balkana, koje su i ranije zaostajale u smislu ekonomske konvergencije s EU, te se suočavaju sa izazovima zbog slabe konkurentnosti, visoke nezaposlenosti i strukturnih slabosti", pojašnjeno je iz Europske komisije (EK).

Ovaj Plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa na ključnim za ekonomski razvoj, kao što su održiva transportna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući Garantni fond za mlade za stvaranje mogućnosti zapošljavanja mladih.  

U kontekstu zelene i digitalne tranzicije, Komisija će analizirati troškove, koristi i utjecaj navedenih vodećih investicijskih projekata i njihovih pratećih projektnih prijedloga s ciljem aktivnog i učinkovitog napretka.

Nema novca za "džaba" - ovo su uvjeti, a ako se ne ispune ide i manje novca

Kako se navodi iz EK-a i paket proširenja i Ekonomski i investicijski plan vrlo jasno pokazuju da princip po kojem su temeljna pitanja iznad svih ostalih ostaje u središtu politike proširenja EU. Priprema zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ispunjavanje zahtjeva za članstvo zahtijeva snažan fokus na temeljnim reformama u oblasti vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, ekonomije i funkcioniranja demokratskih institucija i javne uprave.

Plan je sastavni dio podrške Zapadnom Balkanu na putu ka EU. Ekonomski razvoj i provedba temeljnih reformi trebali bi se međusobno osnaživati i doprinijeti ispunjavanju utvrđenih zahtjeva pristupnog procesa od strane zemalja partnera. Navedeno uključuje provedbu reformi vladavine prava i strukturnih ekonomskih reformi, posebno onih utvrđenih u programima ekonomskih reformi, koji će maksimizirati potencijalni učinak ovog investicijskog paketa.

Stoga će, kako je istaknuto, povećanje investicija i ekonomskog rasta biti moguće samo ako se Zapadni Balkan čvrsto opredijeli i provede temeljne reforme u skladu s evropskim vrijednostima. Bilo da je riječ o strukturnim socioekonomskim reformama, posebno onima utvrđenima u programima ekonomskih reformi i zajedničkim smjernicama politika, jačanju vladavine prava, poštivanju ljudskih prava ili poboljšanju javne uprave, ove reforme ključne su za okruženje povoljno za poduzetništvo, stvaranje novih radnih mjesta i održivo ulaganje.

Naglašeno je da lideri Zapadnog Balkana moraju kredibilnije realizirati svoju predanost provedbi temeljnih, potrebnih reformi te s jasnijim političkim opredjeljenjem, u skladu s revidiranom metodologijom proširenja.

Ekonomski i investicijski plan izgrađen je na temeljima pretpristupnog instrumenta IPA III koji se i sam temelji na učinku i reformski je orijentiran, a koji je predložila Komisija, te snažnijih instrumenata za poticanje ulaganja iz javnog i privatnog sektora.

Poštivanje vladavine prava također je neophodno kako bi se zaštitila sredstva EU i osiguralo da se ista koriste za podršku razvoju Zapadnog Balkana. 

Javne nabavke moraju biti usklađene s pravilima EU-a i u potpunosti provedene. Izuzeci od postupaka javnih nabavki trebali bi se primjenjivati ograničeno, uključujući i limitiranje upotrebe međudržavnih sporazuma. Navedeno će pomoći osigurati da korupcija u nabavkama ne ometa ekonomski razvoj, niti iskrivljuje tržište i ne stvara neučinkovitosti koje smanjuju konkurentnost, trgovinu i investicije. U skladu s principom uvjetovanja koji se ogleda u revidiranoj metodologiji proširenja, gdje zemlje prelaze na reformske prioritete, očekivani ishod su povećana financiranja i investicije. U slučaju bilo kakve ozbiljne ili duže stagnacije ili nazadovanja, i na osnovu ocjene Komisije u godišnjim izvješćima o napretku, obim i intenzitet financiranja EU-a mogao bi se izmijeniti u smislu nižih iznosa. 

VODEĆA INICIJATIVA 1. – POVEZIVANJE ISTOKA I ZAPADA

- Završetak „Autoceste mira“ na Kosovu (koja će Prištinu povezati s Nišem u Srbiji) uz značajan napredak na dionici kroz Srbiju.

- Premda je (osnovna mreža) cestovnog koridora (Koridor X) jugoistočno od Mađarske kroz regiju do Bugarske, Grčke i šire praktički dovršena, kao i podrška EU-a, u potpunosti će se modernizirati i paralelni željeznički koridor. Konkretno, u ovom roku će se finalizirati obilaznica kod Niša u Srbiji. Značajno će se unaprijediti i projekat na Koridoru X za unaprjeđenje željezničke veze između Srbije i Hrvatske, koja je vitalna veza u željezničkom teretnom prometu, kao i projekt nadogradnje željezničke veze prema Sjevernoj Makedoniji.

- Također će se značajno unaprijediti željeznički koridor VIII između Skoplja i bugarske granice, a u cilju povezivanja Skoplja i Sofije.

VODEĆA INICIJATIVA 2. – POVEZIVANJE SJEVERA I JUGA

- Planiran je završetak 75% glavnog cestovnog koridora sjever-jug koji povezuje glavne gradove srednje Europe preko Sarajeva u BiH do luke Ploče na jadranskoj obali (Koridor Vc), u skladu sa standardima autocesta. Također se planira unaprjeđenje željezničke veze duž istog koridora.

- Kompletna sanacija željezničke rute 4 koja povezuje Beograd sa Podgoricom do crnogorske luke Bar od granice sa Srbijom do mora. Planira se i dalje unapređenje paralelnog cestovnog koridora, posebno podgorička obilaznica.

- Pojačat će se povezanost glavnih gradova Sarajeva i Podgorice, povezujući se dalje sa postojećim i planiranim mrežama u BiH i pružajući izravnije veze između susjeda.

- Planira se dodatno unaprjeđenje željezničke rute koja povezuje Beograd s Prištinom kroz građevinske radove na Kosovu i pripremu potrebne tehničke dokumentacije za sanacijske radove u Srbiji.

VODEĆA INICIJATIVA 3. – POVEZIVANJE OBALNIH REGIJA

- Ključni projekat za regiju je željeznička ruta 2 koja povezuje glavne gradove Tiranu i Podgoricu, uz produžetak do luke Drač. Planirano je njeno dalje unaprjeđenje sa rehabilitacijom 120 km željezničke pruge u Albaniji prema granici s Crnom Gorom.

- Planiraju se značajni koraci na dovršetku „Plave autoceste“ duž obale od Hrvatske do Grčke. Nadalje, predviđa se završetak zaobilaznice kod Tirane te značajan napredak na još dvije dionice u Albaniji plus obilaznica kod Budve u Crnoj Gori.

VODEĆA INICIJATIVA 4. – OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

- Planirani završetak sanacije hidroelektrane Fierza u Albaniji, te nastavak izgradnje hidroelektrane Skavica kako bi se povećao potencijal zemlje i regije, u konačnici, s ciljem povećanja izvoza električne energije proizvedene iz čistih energenata.

- Planirano je proširenje hidroenergetskom sistema Piva u Crnoj Gori početkom gradnje hidroelektrane Komarnica.

- Ubrzanje priprema za izgradnju Hidroelektrane Ibër-Lepenc II na Kosovu.

- Značajno unaprjeđenje ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji što će poslužit će kao primjer budućim investicijama koristeći se obnovljivim energetskim potencijalom regije.

VODEĆA INICIJATIVA 5. – PRELAZAK S UGLJA

- Kao dio Transjadranskog cjevovoda, planira se završetak gradnje plinovoda Fier-Vlora u Albaniji, dok Jonsko-jadranski cjevovod duž obale ostaje prioritet, omogućavajući time značajnu diversifikaciju izvora opskrbe pllinom područja Zapadnog Balkana i šire.

- Dovršetak interkonekcije za plin BiH - Hrvatska, kao nadopune navedenoj diverzifikaciji i povećavajući potencijal i diverzifikaciju postojećeg distribucijskog sustava plina u zemlji.

- Početak izgradnje interkonekcije Sjeverna Makedonija – Kosovo i proširenje već postojeće investicije u interkonekciju Sjeverna Makedonija – Grčka.

- Za izgradnju će biti spremna i interkonekcija za gas Sjeverna Makedonija – Srbija.

- Završetak Transbalkanskog koridora za prijenos električne energije u Srbiji u okviru interkonekcije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i kao okosnica distribuciji električne energije cijelog regije i prema EU.

VODEĆA INICIJATIVA 6. – VAL RENOVIRANJA

Komisija predlaže širenje „EU val renoviranja“ na Zapadni Balkan.

Na građevinski sektor otpada više od 40% ukupnog utroška energije na Zapadnom Balkanu. Renoviranje javnih i privatnih objekata u skladu s minimalnim standardima energetske učinkovitosti može dati iznimno značajan doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšati životni standard građana, kao i njihovo zdravlje. Val renoviranja objekata proveden uz pomoć Energetske zajednice pomoći će Zapadnom Balkanu u dekarbonizaciji javnog i privatnog fonda objekata, s jakim naglaskom na digitalizaciji i uzimajući u obzir energetsko siromaštvo. EU će zajedno s međunarodnim financijskim institucijama podržati napore partnera s Zapadnog Balkana da utrostruče trenutnu stopu obnove i uštedu energije u postojećim objektima i postignu gotovo nulti energetski i emisijski standard u novim objektima.

VODEĆA INICIJATIVA 7. – UPRAVLJANJE OTPADOM I OTPADNIM VODAMA

- Planirana je izgradnja pogona za pročišćavanje otpadnih voda u Skoplju i Prištini. Ovakvi projekti imaju veliki prekogranični utjecaj i poboljšavaju uslove života stanovništva.

- Provedba programa ulaganja u zaštitu okoliša u Srbiji, koji uključuje modernizirane projekte pročišćavanja otpadnih voda za velike i gradove srednje veličine.

- Uspostavljanje integriranih regionalnih sustava upravljanja otpadom u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, paralelno sa zatvaranjem neuvjetnih deponija. Potrebno je podržati slične investicije i u budućnosti drugdje u regiji, uključujući bolje upravljanje otpadom u prekograničnim područjima.

- Podrška uspostavljanju odgovarajućih sustava praćenja parametara zraka i vode i mjerama za sprječavanje zagađenja. 

VODEĆA INICIJATIVA 8. – DIGITALNA INFRASTRUKTURA

- Nastavlja se razvoj i uvođenje nacionalne širokopojasne infrastrukture kod šest partnera s Zapadnog Balkana, uz ubrzanje pripreme za dalja ulaganja na drugim lokacijama, s posebnim naglaskom na povezivanje ruralnih područja.

- Uspostavljanje sigurnih, energetski učinkovitih i pouzdanih podatkovnih centara, „edge“ i „cloud“ infrastrukture, pri čemu bi se istovremeno osiguravala usklađenost s pravilima i temeljnim vrijednostima EU-a, uključujući zaštitu podataka, kao i povezivanje s EU inicijativama u svezi sa računalima visokih performansi, digitalnim inkubatorima i inovacijskim hub-ovima.

- Nadovezujući se na postojeće inicijative poput Balkanske digitalne autoceste, potrebno je dodatno istražiti sinergije s drugim oblastima povezivanja, poput transporta i energije, u kontekstu dijeljenja infrastrukture. Uz to, ciljano korištenje tehnologije i podataka za donošenje boljih odluka ima velik potencijal za pružanje bolje kvalitete života građanima u regiji. Također će se pružiti podrška za prilagođavanje brzom transformativnom tehnološkom razvoju kako bi ostali prosperitetni i konkurentni. EU će promovirati globalnu suradnju u digitalnom obrazovanju kroz obnovljeni Akcijski plan za digitalno obrazovanje (DEAP) i promovirati jednakost u pristupu, posebno za grupe u nepovoljnom položaju, uključujući Rome.

VODEĆA INICIJATIVA 9. – ULAGANJE U KONKURENTNOST PRIVATNOG SEKTORA

- Planirano povećanje iznosa bespovratnih sredstava za podršku privatnom sektoru u kontekstu Investicijskog okvira za Zapadni Balkan. Nadalje, 50% financiranja iz privatnog sektora EU-a trebalo bi biti usmjereno na inovacije i zeleni rast.

- Planirano povećanje garancijskog kapaciteta u prilog investicijama, prije svega za jačanje konkurentnosti MSP-a i jačanje otvaranja novih radnih mjesta, posebno u smislu zadovoljavanja potreba mladih, kroz Garantni fond za Zapadni Balkan.

- Mobilizacija pomoći za održivu transformaciju poljoprivredno-prehrambenog sustava i ruralni razvoj u regiji.

VODEĆA INICIJATIVA 10. – GARANTNI FOND ZA MLADE

Garantni fond za mlade je shema kojom se osigurava da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, kontinuiranog obrazovanja, stažiranja ili pripravničkog staža u roku od četiri mjeseca nakon što ostanu bez posla ili napuste formalno obrazovanje. Vodeću inicijativu Garantnog fonda za mlade trebaju provoditi vlasti Zapadnog Balkana u skladu s Garantnim fondom za mlade EU. Predlaže se njegova realizacija u četiri faze, od kojih bi svaka mogla imati koristi od podrške EU-a.