Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru usvojena je odluka o povećanju plaće za deset posto. Ona se primjenjuje od početka akademske godine, i to je četvrto povećanje plaće zaposlenicima u zadnje tri godine, sve u istom sazivu Upravnog odbora.

 S obzirom da je Univerzitet korisnik grant sredstava, te da nije stalna proračunska stavka, može se reći da je ostvaren veliki uspjeh.

Teške godine 

Rezultat je to visokog stupnja suradnje prethodnog i aktualnog nadležnog ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta, te kompletne Vlade HNŽ-a, s ovom visokoškolskom ustanovom, kao i sinergije između upravnog i rukovodećeg organa Univerziteta. Univerzitet u Mostaru je dugo bio na posljednjem mjestu po primanjima uposlenika, što od nedavno više nije slučaj, s obzirom na kontinuiran i stabilan broj upisanih studenata i nekoliko aktualnih infrastrukturnih projekata u kampusu.

- Dugo godina je Univerzitet Džemal Bijedić bio na dnu ljestvice po visini iznosa prihoda uposlenika među javnim univerzitetima u Bosni i Hercegovini. Mogli smo se izjednačiti s osnovnim i srednjim školama, a znate što je sve potrebno da bi se redovni profesor iškolovao. To su diploma, magistrat, doktorat, pa nastavno-naučna zvanja... I to je od prilike dva desetljeća vremena. Zamislite nakon tako mukotrpnog procesa, plaća je bila ista kao u srednjim ili osnovnim školama. I to je bilo tako jer smo korisnik grant sredstava, a ne na proračunu, kaže nam predsjednik Upravnog odbora Univerziteta, Adis Zilić. Dugo vremena povećanja plaća nije bilo, a na snazi je bio i moratorij na zapošljavanje uz mnoštvo problema u radu.

- Do 2021. kada bi netko iz kadra otišao u mirovinu, nismo imali rješenje kako bi ga netko naslijedio. I to se i danas nažalost osjeti, jer nismo mogli zapošljavati asistente. Danas je financijska situacija stabilizirana. Nismo na posljednjem mjestu po prihodima. Daleko je to od onoga kako bi trebalo biti, ali je stabilno i zadovoljavajuće. Imamo potporu od osnivača, imamo i vlastite prihode, ali je polovina prihoda sa županijske razine, dodaje. Napominje i kako su članovi bivšeg sindikata uposlenih na Univerzitetu praktično radili mimo interesa ustanove, kao i da sindikat više ne postoji.

- Danas su štrajkovi u osnovnim i srednjim školama. Mi nemamo potrebe za tim. Istina, nemamo ni sindikat, jer je došlo do masovnog napuštanja kada se naš sindikat povezao sa sindikatima škola i počeo se boriti za interese drugih. Svako povećanje primanja u osnovnim i srednjim školama koštalo je i nas. Mi smo grant, nismo stavka u proračunu kao škole koje su u povoljnijem položaju. U prethodnom i aktualnom sazivu Vlade je postojao senzibilitet. Obojica ministara obrazovanja su ljudi iz naše ustanove, gospoda Rašid Hadžović i Adnan Velagić, koji su dobro informirani sa stanjem na Univerzitetu. Laganom politikom – korak po korak, radilo se na popravljaju stanja. Unutra smo presložili nekoliko stvari i došli do povoljne slike. Nemamo problema, ali to je relativno sve dok nismo stavka u proračunu, kaže Zilić.

Manjak kadra 

Trenutačno se užurbano radi na poboljšanju infrastrukture na Univerzitetu. I ranije je urađeno mnogo na ovom polju.

- Infrastruktura je dobrim dijelom izgrađena. Radimo nekoliko projekata, tenderi su završeni... Radit će se fasada i unutarnjost stare zgrade, kao i sportski tereni u centru kampusa. Imamo u planu i rekonstrukciju jedinog preostalog - Fakulteta humanističkih nauka, za što su dijelom osigurana sredstva. To ide svojim tokom, napominje. Najveći problem Univerziteta je manjak kadra. - Ranija štednja i nemogućnost zapošljavanja novih ljudi nam dolazi na naplatu. Moramo raditi na tome, ali i prije svega težiti da u dogledno vrijeme pređemo na proračun kao drugi javni univerziteti. Naprimjer, na Sarajevskom univerzitetu asistenti imaju prihod kao naši redovni profesori koji su pred mirovinom. Još neki javni univerziteti su odskočili zahvaljujući proračunu. Ipak, naša slika je pozitivna, to uposlenici osjete i vide i taj trend treba održati, kazao je na kraju.

N. K.