Najcrnje dno
Imamo najmanje visokoobrazovanih osoba u Europu. Ali i oni s diplomama većinom nemaju adekvatna znanja
Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Ukoliko postoji bilo tko od onih koji i mrvicu poznaju društveno-političku zbilju u Bosni i Hercegovini, a iznenađuje ih to da smo u svim porama života samo dno Europe radi se o iznimno naivnim osobama.
Ukoliko ne vjeruju bajkama domaćih političkih (kvazi)elita kako je ovo raj na zemlji, nego samo otvore oči i gledaju surovu stvarnost sve će im biti jasno. I dok je teško kazati koja je oblast najdevastiranija, ona koja nas ponajviše uništava svakako jeste obrazovanje.
Devastiran sustav, izuzetno loš i politički obojen nastavni kadar, planovi i programi prilagođeni više drugoj, a ne četvrtoj industrijskoj revoluciju ne kradu nam samo sadašnjost, nego i budućnost. Dovoljno je samo pogledati rang liste sveučilišta ili rezultate PISA i TIMSS testiranja i sve će vam biti jasno.
BiH i dalje stabilna. Na dnu
U nedjelju dolazi još jedni poražavajući podaci. Naime, HRT objavljuje kako su najobrazovaniji u Europi stanovnici Irske s 51 posto i Švedske s 47 posto dok se Hrvatska može pohvaliti s 27 posto visokoobrazovanih.
Na posljednjem mjestu sa 16 posto visokoobrazovanih, pogađate, nalazi se Bosna i Hercegovina.
U većini europskih država obvezno obrazovanje traje od 10 do 12 godina. Najveći iskorak vidljiv je u Francuskoj - petnaestogodišnje obvezno školovanje djeca započinju s tri i završavaju s 18 godina. Najmanje 13 godina učenici se školuju u Belgiji, Mađarskoj, Rumunjskoj i pet njemačkih pokrajina. Obvezno školovanje najkraće je u Poljskoj, Sloveniji i Estoniji, gdje traje devet, te u Hrvatskoj osam godina.
Zabijanje još čavala u lijes bh. obrazovanja
I da je samo ovo problem naše zemlje bilo bi čak i zadovoljavajuće stanje. Međutim, nije. Kvaliteta visokog obrazovanja u našoj zemlji je postala predmet ismijavanja u Europi.
Kupovanja diploma, falsificiranje istih, lažni dokumenti postali su uobičajeni 'sport' u BiH, a s ovom problematikom nitko se ni ne želi ozbiljnije pozabaviti. A i javna sveučilišta su nam poodavno u raljama otužne bh. politike koja i tamo 'vedri i oblači', pa da bi se uzdizali na ljestvici važnije je biti dobar s 'partijama', a ne imati zadovoljavajuće vještine i znanja kako bi se radilo sa studentima.
Nadalje, spuštanjem na osnovno i srednje obrazovanje stanje je možda još i gore. Dok medijske stupce pune najave štrajkova i prosvjeda nastavnog osoblja koje je svake godine nezadovoljno svojim primanjima, nitko da postavi pitanje kakav to oni posao rade i sudjeluju li i oni u 'krađi' budućnosti bh. djece. Naime, ako PISA testiranje pokaže kako nam je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen tko je za to odgovoran?
Tko je odgovoran za to što nam, prema TIMSS testiranju, svaki četvrti desetogodišnjak u zemlji ne dostiže minimalnu razinu postignuća iz matematike? Tko jer odgovoran za to što rezultati TIMSS istraživanja pokazuju da škole u BiH nisu pripremljene za ulazak u društvo koje se temelji na korištenju znanja iz 21. stoljeća?
Postavlja li itko pitanje tko je kadar u našij osobnim i srednjim školama, kako su tu došli i rade li više štete nego koristi? Ili ćemo po starom dobrom bh. običaju okretati glavi pred pravim problemima, a zarad glasova i izbora samo zabijati još čavala u lijes bh. obrazovanja? A i probleme s međunarodnim testiranjima naša 'genijalna' vlast je riješila na svojstven način – zabranila ih je u BiH.