Ne preziva se Izetbegović. Konaković ne može biti vođa 'bošnjačkog svijeta'
'Bajramski sabor' u Sarajevu
U jednom od sarajevskih hotela gdje se uglavnom okupljaju ili odsjedaju 'zelene' bošnjačke elite i gosti iz Sandžaka, Turske ili arapskih zemalja, u petak se održava 'panbošnjački sabor', ili kako su ga zlobnici nazvali 'bajramski sabor', što je očigledno maliciozno aludiranje na najavljeni 'vaskršnji sabor' Srba početkom svibnja ove godine.
Začetnik svebošnjačkog okupljanja je Elmedin Konaković, čelnik vladajućeg Naroda i pravde i šef naše vanjske diplomacije. Odmah treba razjasniti, bit će to krnji 'panbošnjački sabor' koji će raspravljati o trenutnom položaju Bošnjaka u regiji.
Minirali su ga nacionalisti iz 'duboke države' Bakira Izetbegovića, lidera SDA, patriot-nacionalisti, promotori hegemonističkog 'bosanstva', antieuropejci i lažni zagovornici građanskog koncepta.
Verbalni rat oko liderstva
U masi komentara, reagiranja i poruka nametnule su se dvije upadljive silnice oko kojih se bošnjačke elite razilaze. Naime, neki sarajevski krugovi i pojedinci se ne slažu sa 'svebošnjačkim okupljanjem' jer je to onda legitimiranje svesrpskog 'uskršnjeg sabora', odnosno 'srpskog sveta', ali, zanimljivo, i hegemonističkog 'velikohrvatskog projekta'.
Na bošnjačkom političkome i intelektualnom spektru već danima se vodi bjesomučni verbalni rat oko liderstva, plamti sukob između bošnjaštva i bosanstva, građanskog i nacionalnog, između proeuropljana i erdoganovih sljedbenika.
-BiH može opstati samo kao građanski uređena država (u kojoj su afirmirani i etnički identiteti), a samo u takvoj državi mogu opstati Bošnjaci. Forsiranje etničkih sabora suštinski je u konfliktu s idejom o građanski uređenoj državi BiH. Ovdje je kontekst takav da svesrpsko, svebošnjačko ili svehrvatsko saborovanje funkcionira (zbog toga je ovdje vođen rat!) kao snažan faktor etničke homogenizacije u čijoj biti je politička samodovoljnost i isključivost prema drugima, smatra akademik Esad Duraković, zagovornik propalog projekta sazivanja 'svebosanskog sabora'.
Njegove su teze o hegemonističkim 'velikohrvatskim projektima' i nasrtajima na suverenitet BiH. Tvrdnje akademika da se u BiH zbog velikodržavnih projekata susjednih zemalja vodio rat nude jedva mrvice dokaza, ali Duraković zanemaruje crne slutnje mnogih umnih ljudi u BiH da je ideja 'bosanske nacije' opasna i neodrživa i da je upravo zbog takvog nameta moguć pogibeljni sukob u zemlji.
Konaković i Izetbegović
Ali, nisu svi bošnjački intelektualci protiv 'panbošnjačkog okupljanja'. Tako je jedan od utemeljitelja SDA, analitičar i književnik Nedžad Latić, oduševljen hrabrošću Elmedina Konakovića. Od toga je znatno zanimljivije njegovo podsjećanje na povijest ideje svebošnjačkog okupljanja.
-Bukvalno sam tada rekao reisu Ceriću: “Pošto si ti uz Adila Zulfikarpašića bio najgorljiviji zagovornik bošnjaštva, završi taj posao“. „Kako?“ upitao me je. “Jednostavno, trebaš bošnjakizirati Bošnjake! Ako je Alija Izetbegović pisao „Islamsku deklaraciju“ u vrijeme opasnosti od komunističke ateizacije, te je on zagovarao koncept njihove islamizacije, ti moraš pisati „Bošnjačku deklaraciju“ kako bi dovršio proces izgradnje nacije“. Tom idejom me je „inifcirao“ rahmetli Atif Purivatra (bivši sveučilišni profesor i mladi musliman), koji je smatrao da se mora sazvati još jedan Bošnjački sabor, za šta tada nisu bili raspoloženi ni Alija Izetbegović, a posebno je to odbijao Haris Silajdžić. I kad smo privoljeli predsjednika Izetbegovića, on nam je rekao: “Ali, neće Haris“. On je u tome vidio nacionalnu homogenzaciju na šta se grstio, jer to rade Srbi i Hrvati”.
Elmedin Konaković može biti obrađivan od strane bošnjačke nacionalne pameti, mogu mu se vagati i proricati intelektualni i politički kapaciteti i dometi, ali, objektivno, on je barem principijelan političar.
Ne krije da želi uvezati Bošnjake u regiji i brinuti o njihovom položaju. Zato korektno ne spori Hrvatskoj i Srbiji da brinu o svojim sunarodnjacima u BiH. Nije protiv konstitutivnosti naroda i prava Hrvata da sebi biraju predstavnike u vlasti. I najviše zbog toga i sujeta Konakoviću 'duboka država' Bakira Izetbegovića i patriot-nacionalisti osporavaju prijestolje svebošnjačkog vođe.
On se naprosto ne preziva Izetbegović, udaljio se od te obitelji. Osobno mu je negaciju isporučio mlađi Izetbegović koji je poveo pravu kampanju protiv Konakovićeve promocije.
-SDA, kao najveća stranka u Bosni i Hercegovini za koju pretežno glasaju Bošnjaci, održava redovne kontakte i ima suradnju s većinom političkih predstavnika Bošnjaka u regiji. Nastavit ćemo to da činimo i da im pružamo podršku u ostvarivanju interesa Bošnjaka u državama u kojima oni žive. Za to nam nije potreban posrednik, pogotovo ne u Konakovićevom liku i djelu. Na kraju, smatram da nije uputno da imam bilo kakve kontakte s Konakovićem dok se ne razriješe vrlo ozbiljne optužbe koje se odnose na njegove veze sa narko-kartelom dokumentirane u Sky-aplikaciji, naveo je Bakir Izetbegović.
Tko je pozvan, tko nije
Podsjećamo, na popisu pozvanih sudionika 'bajramskog sabora' kojeg su objavili mediji nalaze se: Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke (Crna Gora), Usame Zukorlić, predsjednik Stranke pravde i pomirenja (Srbija), Sulejman Ugljanin, predsjednik SDA Sandžaka, predsjednik SDP Srbija Rasim Ljajić, Armin Hodžić, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Munir Kolašinac, predsjednik Bošnjačkog demokratskog saveza Makedonije, Mirzet Džogović, predsjednik Bošnjačke stranke Kosova, Emilija Redžepi, predsjednica Nove demokratske stranke Kosova, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, Nermin Ogrešević, predsjednik NES-a, Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH, Šemsudin Mehmedović, predsjednik stranke Naprijed, Sevlid Hurtić, predsjednik BH Zeleni, Bayram Akgul i predsjednik Poslovnog savjeta Turske i Crne.
Na popisu pozvanih nema člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Denisa Bećirovića, kao ni lidera SDP-a Nermina Nikšića.
Lista će biti desetkovana, a kakve će efekte polučiti Konakovićevo 'bajramsko okupljanje', naime danas je treći dan najvećeg muslimanskog blagdana, doznat će se već nakon završnih riječi. J. S.