Čak i prije širenja novog koronavirusa, znanstvenici su upozoravali kako se nalazimo usred pandemije onečišćenja zraka te kako je na globalnoj razini loša kvaliteta zraka odgovorna za 8,8 milijuna preuranjenih smrti.  Nakon što se proširio koronavirus, novim istraživanjima pokušava se točno utvrditi kako se ove dvije velike zdravstvene prijetnje preklapaju.

Diljem svijeta više od 1,1 milijun ljudi je umrlo od covida-19 a istraživači procjenjuju kako se 15 posto tih smrti može povezati s dugotrajnom izloženošću zagađenom zraku, prenosi portal Fastcompany.

Studija koju su proveli stručnjaci na Max Planck Institutu za kemiju, njemačkom Centru za kardiovaskularno istraživanje u suradnji s još nekim znanstvenicima, temelji se na izvješću Sveučilišta Harvard u kojem se navodi kako osobe koja živi na području s većim razinama onečišćenja zraka imaju 8 posto više šanse da umru od koronavirusa nego netko tko živi u području čišćeg zraka.

Harvardska studija uzela je u obzir i druge faktore smrtnosti, poput broja dostupnih bolničkih kreveta ili komorbiditeta poput pušenja i pretilosti. Studija je pokrila više od 3.000 općina diljem Sjedinjenih Američkih Država te uspoređivala broj smrtnih slučajeva od koronavirusa i onečišćenje zraka u svakom od tih područja.

Manje zagađenja – manja smrtnost

Autori najrecentnije studije primijenili su isti odnos na ostatak svijeta koristeći pritom satelitske podatke o izloženosti čestičnim tvarima i epidemiološke podatke do lipnja 2020. godine.

Studija je pokazala da je – na globalnoj razini – izloženost onečišćenom zraku doprinijela većem broju smrti od koronavirusa. U državama s manjom razinom zagađenja ta je stopa bila manja.

Ovo sve ne znači da posto direktna uzročno-posljedična veza između onečišćenja zraka i smrti od covida-19, navode istraživači, već se radi o tome da postoji neki odnos između ta dva faktora koji utječe na zdravstvene ishode.

“Osobe koje već pate od nekog stanja, primjerice bolesti pluća ili srca, u većem su riziku da umru od covida-19. Onečišćenje zraka utječe na iste tipove mortaliteta i iste bolesti,” navodi Jos Lelieveld, jedan od autora studije. “Nije slučajno da se, na neki način, ova dva učinka međusobno pojačavaju.”

Čestice, načelno, rade isto što i virus

Kada udišemo čestične tvari, tzv. PM2.5 (čestice veličine 2,5 mikrometra ili manje) one mogu ući u naša pluća i putovati krvotokom. One tada oštećuju naše arterije i uzrokuju upale i oksidativni stres, koji je povezan s rakom, dijabetesom, visokim krvnim tlakom, astmom i drugih zdravstvenim problemima. SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje bolest covid-19, zapravo radi isto: ulazi u naša tijela kroz pluća, putuje krvotokom i oštećuje naše arterije.

“Važno je da ljudi shvate da onečišćenje zraka igra važnu ulogu u našem ukupnom zdravlju”, kaže Lelieveld.

“Čak i ako ne primijetite odmah da nešto nije u redu, zbog izloženosti visokoj razini onečišćenja zraka osjetljiviji ste na druge bolesti”, dodaje.

On se nada kako će istraživanje dovesti do borbe sa zagađenjem zraka, jer i kada ova pandemija prođe, možda dođe neka nova. A ako se ne uhvatimo u kotac sa zagađenjem zraka, onda bismo mogli biti i u većem riziku.