Neodgovorno je što se Čović nije očitovao o 'mini Šengenu'
Američki predsjednik Donald Trump nedavno je tijekom susreta u ovalnom uredu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, snažno podržao inicijativu o uspostavi “mini Šengena”, sporazuma o tijesnoj suradnji zemalja zapadnog Balkana.
Tu je ideju još u listopadu prošle godine ozvaničila Europska administracija i ona je tada po BiH djelovala iznenađujuće bez unutarnjega konsenzusa i primljena je s velikom dozom opreza i rezervi. Čak što više, tadašnji predsjedatelj Vijeća ministara u tehničkom mandatu Denis Zvizdić je u ime države decidno i žustro odbrusio zagovornicima “nejasne” ideje u Ohridu kako BiH nije spremna sudjelovati u bilo kakvoj inicijativi ili sporazumu, jer smatra da bi mogao imati negativne posljedice po daljnji put BiH prema članstvu u EU.
Strah od velikosrpske muljaže
Tu negaciju su sarajevski bošnjački čelnici neskriveno na sva zvona forsirali praktično sve do prije nekoliko dana. Bošnjački član državnog Predsjedništva Šefik Džaferović je tvrdokorno poručivao prije zadnje sjednice kolektivnog šefa države kako je prioritet BiH europski put da bi na samoj sjednici malo omekšao i glasovao za zaključak da Vijeće ministara raspravi “mini Šengen”, sve njegove prednosti i manjkavosti i da tu egzaktnu raščlambu ostavi trojici članova Predsjedništva BiH.
Treba otvoreno priznati kako bošnjački čelnici, pa i svi drugi, nisu temeljito sagledali ideju “mini Šengena”, odnosno u začetku su bili podozrivi i protiv regionalnog okupljanja ponajviše ili isključivo jer je motor i promotor bila Srbija Aleksandra Vučića, a u BiH omraženi “velikosrbin” Milorad Dodik.
Strahovalo se da se iza brijega valja neka nova balkanska “velikosrpska” muljaža na štetu Bošnjaka i BiH: Jedino je čelnik SBB-a Fahrudin Radončić bez kompleksa putem svog medijskoga carstva objeručke prigrlio, sada već rasprostranjeni, projekt.
Ključna potpora SAD-a i EU
Specijalni predstavnik EU-a Johan Sattler je umirivao bosanskohercegovačku, dominanto bošnjačku, javnost i njezine smušene čelnike da je “mini Šengen” velika ekonomska šansa za BiH.
– EU podržava regionalnu ekonomsku integraciju, kako god se nazivala. Bitna je suština, a to su elementi za zajedničko tržište. Ne govorimo samo o slobodi kretanja ljudi, već i kapitala, usluga i robe. Bila bi prava odluka da BiH postane dio ove inicijative – ocijenio je Satler.
Nakon toga, ali i nekih uvjeravanja iz Bruxellesa i Washingtona bošnjačke vođe su reternirale i dozvale se “naknadnoj pameti”. Denis Zvizdić sada priznaje kako je potpora SAD-a i EU više nego značajna i sigurno će biti ključni opredjeljujući čimbenik i važan garant da ne postoji ideja o dominaciji bilo koje države na Zapadnom Balkanu, nego o pozitivnoj motivaciji koja će unaprijediti ekonomske, političke i društvene odnose u regiji.
-BiH sasvim sigurno neće ostati izvan malog Šengena ako i ostale države Zapadnog Balkana odluče da budu dio takvog sporazuma. BiH je, inače, jedna od država u regiji koja je najviše zainteresirana za jačanje regionalne suradnje i za unapređenje i ubrzanje puta ka članstvu u EU, ali uz jasno i nedvosmisleno poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta svih država i bez miješanja u unutrašnje stvari bilo koje države. Zato BiH treba jasno i stručno definirati svoj interes unutar ove inicijative i ugraditi ga u sve aspekte sporazuma o malom Šengenu, vodeći brigu o vlastitim ciljevima i potpunoj ravnopravnosti, ali i zajedničkim interesima čitave regije, kako bi sporazum istinski zaživio i kako bi se izbjegli problemi koji trenutno postoje u vezi sa CEFTA sporazumom ili Transportnom zajednicom, pokušava opet u ime cijele države pojasniti Zvizdić.
Njegov stranački šef Bakir Izetbegović također ne dvoji zadnjih dana kako je “mali Šengen“ šansa za BiH. Rekao je da to nije "Velika Albanija" ni "Velika Srbija" već ekonomska asocijacija.
- Ne smijemo se bojati konkurencijskog pritiska Srbije i Albanije. Nikad nije bilo rješenje u zatvaranju. „Mali Šengen“ će biti dobra vježba za EU – dodao je Izetbegović.
Ipak, to nije omelo Zlatka Lagumdžiju da javno ismijava dvojac iz Predsjedništva BiH, neupućene i pospale Šefika Džaferovića i Željka Komšića .
- Prošla je skoro godina od “mini Šengen”, inicijative 3 države kojoj se prije dva tjedna pridružilo Kosovo. Sve vrijeme SDA i DF su bili protiv. Napokon su se sjetili da se umiješaju u svoj posao pa odlučili da traže analizu kako bi saznali o čemu se radi. Sabur je čudo - napisao je Lagumdžija.
Hrvatska politika spava
U poplavi komentara i zauzimanja stajališta od strane bošnjačkih i srpskih vođa u BiH zabrinjavajuća je pasivnost hrvatskih čelnika i izostanak njihovog očitovanja o interesima i očekivanjima Hrvata u BiH od već ustoličene ideje “mini Šengena”.
Stožernik Dragan Čović neodgovorno šuti, a zanijemile su i njegove ekonomske perjanice, prije svih državni ministar financija Vjekoslav Bevanda. Zlobnici će kazati, interese Hrvata i ovaj puta zastupa Milorad Dodik.
Aziz Šunje, ekonomski analitičar tvrdi kako kod Šengena ima puno pretpostavki, protok ljudi, elementi kriminala i tu jedni kontrolni mehanizmi, povezanost policijskih službi.
“Po meni je trebalo i ranije ići s projektom mini Šengena i to bi po meni bio proces koji bi katalizirao približavanje ovog dijela Europe EU.”
Poslije sastanka u Washingtonu, izvjesno je da će se, osim Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, ovoj inicijativi pridružiti i Priština. Najuticajniji svjetski igrači, poput SAD i Njemačke, podržali su ideju o snažnijem ekonomskom povezivanju regije.
Hrvatska politika u Mostaru i Zagrebu spava. Stvar nije nimalo jednostavna, dapače Čović bi itekako imao razloga o svemu porazgovarati s Bakirom Izetbegovićem. J. S.