Piše: V. S. Herceg

Nakon što je nedavno prebačen u zatvor u Belgiji i nekadašnji načelnik Glavnog stožera HVO-a, general Milivoj Petković zatražit će prijevremeno puštanje na slobodu jer je odslužio dvije trećine od 20 godina dosuđene zatvorske kazne.

Petković je jedan od šestorice Hrvata nekadašnjeg političkog i vojnog vodstva Herceg Bosne koji su u Haagu za zločine nad Bošnjacima osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.

Petković uskoro podnosi zahtjev za puštenje na slobodu

"Zasad vam mogu kazati samo to da će Milivoj Petković također podnijeti zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu i vjerujemo da će gospodin Agius taj zahtjev usvojiti", kratko je potvrdila za Dnevni list Petkovićeva odvjetnica Vesna Alaburić.

Ukoliko Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MMKS) kojim predsjedava sudac Carmel Agius pozitivno odluči o puštanju na prijevremenu slobodu Stojića i Petkovića, u zatvoru ostaje još samo Jadranko Prlić. On bi po toj praksi iz zatvora trebao izaći za nešto manje od pet godina. Podsjetimo i na to da je on tražio služenje kazne zatvora u BiH, no isto mu je odbijeno i nalazi se u zloglasnom zatvoru na otoku Wightu u Velikoj Britaniji.

U najdugotrajnijem predmetu 'Prlić i ostali' koji je obilježio i zatvaranje MKSJ-a, prvooptuženi Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen je 25 godina zatvora. Na 20 godina osuđeni su general Milivoj Petković, Bruno Stojić i general Slobodan Praljak koji je pri izricanju presude izvršio samoubojstvo u haškoj sudnici popivši otrovnu supstancu netom nakon što je rekao da nije zločinac i da „s prijezirom odbacuje presudu“.

Bivši zapovjednik Vojne policije Valentin Ćorić osuđen je na 16 godina i od siječnja prošle godine je na prijevremenoj slobodi, a već odavno na slobodi je predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić, koji je osuđen na 10 godina zatvora. Ova šestorka u pritvoru je provela oko 11 godina, što im je uračunato u kaznu zatvora, a taj predmet je zabilježen i kao najdugotrajniji tijekom postojanja MKSJ-a.

Šestorka se predala Haškom sudu 2004., suđenje je počelo 2006., da bi im u svibnju 2013. prvostupanjsko vijeće izreklo kazne od ukupno 111 godina zatvora, a krajem studenoga 2017. drugostupanjsko vijeće potvrdilo iste presude.

Bitna rehabilitacija

Kako je Dnevni list već pisao, sudac MMKS-a, Carmel Agisu posljednjih nekoliko godina veliku pozornost pridaje rehabilitaciji zatvorenika, njegovom osjećaju krivnje, kajanja i pogreške, i to je, izuzev dvije trežine odslužene kazne, jedan od uvjeta pri odluci o puštanju na prijevremenu slobodu haških osuđenika.

Agius je upravo zbog neispunjenja ovog uvjeta već odbio tri zahtjeva za puštanje na slobodu - Radivoja Miletića, bivšeg načelnika Odjela za operativno‐nastavne poslove Glavnog stožera Vojske Republike Srpske, osuđenog na 18 godina, Miroslava Cicka Brale, bivšeg pripadnika jedinice 'Džokeri' HVO-a i Radoslava Brđanina, osuđenog na 20 godna i bivšeg političkog vođe Autonomne regije Krajina (ARK) osuđenog na 30 godina zatvora.