Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) u Hagu odbio je zahtjeve za prijevremeno puštanje na slobodu haških osuđenika Brune Stojića, Stojana Župljanina i Radivoja Miletića, piše detektor.ba.

Predsjednica MMKS-a Graciela Gatti Santana u odluci navodi da zahtjev Stojića, nekadašnjeg ministra odbrane takozvane Herceg-Bosne, koji je osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini, treba biti odbijen.

Dodala je da, uprkos tome što Stojić ispunjava uslove i da je pokazao “nedavni napredak ka rehabilitaciji“, ipak postoje značajni faktori koji u ovoj fazi sprečavaju njegovo prijevremeno puštanje na slobodu.

“Velika težina njegovih zločina je jedan od njih. Osim toga, još uvijek imam sumnje u iskrenost Stojićevog prihvatanja odgovornosti, kritičko razmišljanje i izražavanje kajanja“, navodi Gatti Santana, između ostalog, u svojoj odluci.

Stojić je i ranije tražio puštanje na prijevremenu slobodu, te u sklopu zahtjeva uputio i pismo u kojem izražava žaljenje zbog svih žrtava.

On i još petorica bivših zvaničnika takozvane Herceg-Bosne – Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić – osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH.

U haškom pritvoru se Stojić nalazio od 2004., a odlukom Mehanizma kaznu služi u Austriji.

Predsjednica Gatti Santana je odbila i zahtjev Župljanina, nekadašnjeg načelnika regionalnog centra policije u Banjaluci osuđenog na 22 godine zatvora, u kojem je, prema odluci, naveo da bi u slučaju puštanja na prijevremenu slobodu boravio u BiH.

“Iako je Župljanin odslužio dvije trećine kazne i stoga ima pravo smatrati se podobnim za prijevremeno puštanje na slobodu, velika težina njegovih zločina je faktor koji se snažno protivi odobravanju prijevremenog puštanja na slobodu, kao i njegova nedovoljna demonstracija rehabilitacije“, kaže sutkinja Gatti Santana u svojoj odluci.

U istoj odluci se, između ostalog, navodi i da se udruženja žrtava protive njegovom puštanju na prijevremenu slobodu, a neka su opisala da bi to bio “poraz međunarodne pravde“, “uvreda i poniženje žrtava“, kao i veliki rizik za proces pomirenja koji još uvijek traje u BiH.

Također se navodi i da su dva udruženja žrtava iskazala da Župljanin nikada nije ponudio pomoć u lociranju posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, kako bi njihova tijela mogla biti ekshumirana, identifikovana i prikladno sahranjena, čime bi se ublažio bol preživjelim žrtvama.

Gatti Santana napominje da je uzela u obzir i ove činjenice, kao i Župljaninove navode da nema namjeru da kontaktira ili da se na bilo koji drugi način miješa sa žrtvama ili svjedocima, kao i da nema dokaza koji upućuju da bi njegovo prijevremeno puštanje na slobodu uticalo na sigurnost ili sigurnost žrtava i svjedoka.

“Što se tiče udruženja žrtava, Župljanin napominje da se ‘neće baviti njihovim podnescima, osim da izjavljuje da u potpunosti razumije njihov stav i ponavlja svoje žaljenje i kajanje svim žrtvama zbog njihovih patnji'”, stoji u odluci.

Haški tribunal je Župljanina osudio sa Mićom Stanišićem, nekadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske na po 22 godine zatvora za zločine u više opština.

Zatvorsku kaznu Župljanin je, prema odluci, služio u Poljskoj, a nakon što je ova zemlja odlučila da više tu ne može izdržavati kaznu, on je u ljeto 2023. godine privremeno prebačen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Hagu.

Mehanizam je odbio i prijevremeno puštanje na slobodu Miletića, bivšeg načelnika Odjeljenja za operativno‐nastavne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, osuđenog na 18 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici, koji je ranije već četiri puta ulagao ovaj zahtjev i bio odbijen.

Predsjednica Mehanizma je odbila novi Miletićev zahtjev uz slično pojašnjenje, odnosno da velika težina njegovih zločina i propust da pokaže dovoljno znakova rehabilitacije ne idu u njegovu korist.

“Ja sam svjesna činjenice da će Miletić odslužiti punu kaznu u maju ove godine. Međutim, on je još uvijek dužan da ispuni uslove za prijevremeno puštanje na slobodu. Blizina datuma kada će Miletić u potpunosti odslužiti kaznu od 18 godina nije razmatranje koje bi išlo u korist prijevremenog puštanja na slobodu“, navodi ona, između ostalog, u odluci.

U istom predmetu su Vujadinu Popoviću i Ljubiši Beari izrečene doživotne kazne, a Dragi Nikoliću 35 godina zatvora i sva trojica su osuđeni za genocid. Za druge zločine počinjene u Srebrenici, osim Miletića, osuđeni su Ljubomir Borovčanin na 17 godina, Vinko Pandurević na 13 godina, a Milan Gvero na pet godina zatvora.

Miletić se 2005. predao Tribunalu, a zatvorsku kaznu služi u Finskoj.