Bjeloglavi sup od subote je ponovno trebao letjeti nebom iznad Bosne i Hercegovine, matične Srbije, Hrvatske, Crne Gore ili neke četvrte države, ali je izlet orla Luke iz Blagaja puštenog u subotu oko podneva trajao svega jedan dan. Kako smo najavili, bjeloglavi sup pušten je iz blagajskog kaveza i nakon 45 minuta “razmišljanja“ poletio je ka oblacima.

Učinjeno je to nakon oporavka i četveromjesečnog čekanja koje je neplanirano produžila pandemija koronavirusa. Ipak, na osnovu monotoringa, ponašanje ptice u prirodi nije bilo zadovoljavajuće, pa su članovi omladinskog kluba Novi val odlučili Luku vratiti u kavez Eko centra u kojemu je boravio i protekla četiri mjeseca.

- S obzirom da je ptici bio skinut GPS uređaj, nismo željeli dalje riskirati zbog nemogućnisti satelitskog praćenja, te smo u dogovoru s članovima Fondacije za zaštitu ptica Srbije, odlučili vratiti je u Blagaj, rekao je predsjednik Kluba Adnan Đuliman.

Oporavak je, podsjećamo, trajao dvadeset dana, i to nakon što je potpuno iscrpljena ptica pronađena u Olovu. 

Monitoring i praćenje

Obzirom da su do studenoga 2018. u prostoru Eko udruge Novi val boravila dva bjeloglava supa, kasnije nažalost preminula od posljedica trovanja, iz Olova su odmah upomoć zvali Blagajce, koji su pticu potom prebacili u kavez i počeli je oporavljati. Nakon 20 dana ptica je izgledala mnogo bolje. 

- U tom vremenu, iako je riječ o lešinaru, Luka je bukvalno jeo iz ljudske ruke. Hvala Bogu da je sad dobro, dodaje Đuliman.

Ova ptica inače pripada lešinarima starog svijeta, te rodu Gyps - starom više od milijun godina.

- Bjeloglavi sup je strvinar koji se rani uginulim ostacima životinja i ujedno jedan od najboljih čistača prirode. U Bosni i Hercegovini su se do prije pedesetak godina gnijezdile sve četiri vrste europskih strvinara. Bili smo jedina zemlja uz Grčku i Španjolsku sa sve četiri vrste strvinara, da bi lošom odnosom prema prirodi, sve vrste vremenom isčeznule. Glavni razlozi su uglavnom trovanja, ubijanja i krivolov. Stijene oko Blagaja posljednje su stanište bjeloglavog supa u našoj zemlji, rekao je Goran Topić iz Ornitološkog društva Naše ptice iz Sarajeva.

Kako opstati?

Očekivani životni vijek bjeloglavog supa iznosi između 30 i 40 godina. Spolnu zrelost dostižu u dobi između pet i sedam godina, a gnijezde se između siječnja i ožujka. Ženka polaže samo jedno jaje između sredine siječnja i kraja veljače, hraneći se istodobno isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima. Zanimljiva činjenica je da bjeloglavi supovi nikada ne napadaju živi plijen. Tvore labave kolonije i uobičajeno su vjerni svom stalnom staništu. Često lete u jatima od više jedinki.

S ciljem opstanka ove ugrožene vrste kojoj na europskom tlu prijeti izumiranje, u Novom valu nedavno su odlučili napraviti hranilište na platou Podveležja, a kasnije potpisati i ugovor o suradnji s lokalnom klaonicom, koja na ovaj lokalitet svakodnevno dostavlja animalni otpad.

J. S.