Tisak na njemačkom jeziku piše o tome hoće li Nijemac Christian Schmidt biti novi visoki predstavnik BiH, hoće li Moskva na to pristati i kakvu ulogu igraju Schmidtove dobre veze s HDZ-om Hrvatske. Pregled pisanja njemačkog tisak na tu temu donio je portal Deutsche Welle (DW)

Tako se konstatira da je u međunarodnoj zajednici sve više onih koji smatraju da je vrijeme za treću fazu OHR-a i robusniji mandat visokog predstavnika a što uključuje ponovnu primjenu tzv. bonnskih ovlasti, ali i novu osobu na funkciji visokog predstavnika. A to bi, kako se čuje iz dobro obaviještenih krugova, mogao biti zastupnik CSU-a Christian Schmidt. Taj njemački političar, kojeg je njemačka kancelarka Merkel zadužila brinuti se o migrantskoj krizi u BiH, o tome šuti.

Rusija podržava Čovića

U sažetku pisanja tiska na njemačkom jeziku podsjeća se da je i sam aktualni visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko za austrijski Standard potvrdio da Njemačka ima interes imenovati svog čovjeka na funkciju visokog predstavnika, ali da su još neka pitanja otvorena.

“Već nekoliko godina Rusija odbija prihvatiti odluke Vijeća za provedbu mira (PIC). Obzirom da se Moskva zalaže za ukidanje OHR-a, do sada nitko nije mogao ni pomisliti da bi Rusija mogla pristati na novog čovjeka na čelu OHR-a“, objavio je austrijski Standard koji piše i da bh. mediji spekuliraju o tome da postoji deal između Rusije i Njemačke u svezi novog visokog predstavnika, ali dodaje i da za to nema dokaza.

Navodi se i da Inzko ukazuje da bi, neovisno o pitanju novog visokog predstavnika, bilo nužno promijeniti politički kurs međunarodne zajednice u BiH.

“Jer, i pored toga što su nacionalisti spriječili svaki napredak u zemlji, uključujući i reforme, i bez obzira što je pravna država u velikoj i opasnoj mjeri podređena interesima velikih stranaka, nije bilo posebnog angažmana u BiH. Inzko je niz puta bio ostavljen na cjedilu, iako su ekstremni nacionalisti prelazili crvenu liniju. Samo su SAD pod predsjednikom Obamom Dodiku podigle sankcije”, piše Standard .

Austrijski list dodaje i da je Christian Schmidt, koji bi u proljeće mogao postati novi visoki predstavnik u BiH, blizak konzervativnom HDZ-u u Hrvatskoj i da je prije godinu dana od hrvatskog premiera Plenkovića dobio orden Ante Starčevića.

“I dok Plenković nije nacionalist već umjereno orijentirani europski konzervativac, sestrinski HDZ u susjednoj BiH je radikalno-nacionalistička. Njegov šef Dragan Čović ne samo što je saveznik Milorada Dodika, već ga podupire upravo Rusija”, pojašnjava Standard i podsjeća da se ruski ministar vanjskih poslova Lavrov za nedavnog posjeta BiH susreo samo s Čovićem i Dodikom.

“Dodik želi odcjepljenje RS-a od BiH, a Čović treći entitet po tzv. etničko-vjerskim kriterijima. To bi značilo kraj BiH i predstavljalo kršenje svih međunarodnih dogovora”, konstatira Standard.

Bruxelles, Njemačka i SAD žele se odvažiti na novi početak

Istom temom bavi se i njemačka dnevna novina Die Tageszeitung (TAZ).

„Ono što sada očito treba biti provedeno, visoki predstavnik Valentin Inzko vidi kao posljednju šansu za BiH”, konstatira njemački list i dodaje da je s 25. godišnjicom Daytonskog sporazuma donositeljima odluka u glavnim gradovima moćnih država svijeta postalo jasno da se BiH ne može reformirati iznutra. Sada se Bruxelles, Njemačka i SAD žele odvažiti na novi početak, dodaje se.

“Zastupnik CSU-a Christian Schmidt bi kao novi visoki predstavnik trebao označiti taj novi početak. On bi trebao biti u mogućnosti ponovno koristiti bonnske ovlasti na koje visoki predstavnik ima pravo i udariti vladajuće nacionalističke kleptokratije i kleptokrate po prstima. Novi visoki predstavnik bi trebao dobiti robustan mandat”, piše TAZ.

“Iako je bilo znakova nade na posljednjim lokalnim izborima u BiH, kada je oporba ostvarila značajne pobjede u svim većim gradovima, to ipak nije dovoljno za velike promjene iznutra. Bh. reformske snage žele iz temelja promijeniti pravni sustav i odnos snaga, žele zaustaviti veličanje ratnih zločinaca i spriječiti desetine tisuća mladih i obučenih ljudi da emigriraju. Christian Schmidt mora izaći u susret svim tim zahtjevima ako zaista želi nešto promijeniti”, kaže se u komentaru objavljenom u listu Tageszeitung iz Berlina.

U komentaru za TAZ, Erich Rathfelder ukazuje da još uvijek postoje sumnje te još ništa nije izvjesno.

“Rusi u Vijeću sigurnosti UN-a još nisu odobrili izbor Inzkovog nasljednika. Prije sedam dana ministar vanjskih poslova Lavrov smirivao je srpske i hrvatske nacionaliste s tim  u svezi. Oni se nadaju se da će Rusija osujetiti strategiju osovine Berlin-Bruxelles-Washington. Ali, ako je Angeli Merkel uspjelo diplomatskim putem uvezati i Ruse, postavlja se pitanje koja je cijena za to plaćena. Federalizacija zemlje, koju je pokrenuo Wolfgang Ischinger (na etničkoj osnovi?), opet bi uvelike  koristila nacionalistima”, zaključuje on.

SCHWARZ-SCHILLING Potrebna je zajednička akcija EU-a i SAD-a

Njemačka se u BiH jako angažira na izgradnji pravne države za sve njene građane. Valentin Inzko učinio je sve što je mogao. Osobno sam odavno zagovornik strože i energičnije politike OHR-a. Kao što Inzko kaže, vrijeme je za "treću fazu" OHR-a, za konkretniju i jaču prisutnost OHR-a, za jaku potporu međunarodne zajednice. No, politička volja je osnovni preduvjet za to. Ja sam bio visoki predstavnik koji je 2006. došao u Sarajevo zatvoriti OHR. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) podupirao je u to vrijeme upravljanje od strane domaćih političara, bez uporabe tzv. bonnskih ovlasti, i to je trebala biti druga i zadnja faza OHR-a. Nažalost, počevši od propalog "Travanjskog paketa", a zatim i protivljenja reformi policije, postalo je jasno da bh. političari nisu spremni na kompromise. Od tada se, nažalost, u BiH nije dogodilo puno na reformskom planu. Ne mogu reći da je OHR kriv. Znam da je Inzko želio uraditi daleko više. I oni su taoci internacionalne politike. EUFOR je postao manji, OHR je postao manji, ali i uspjesi na putu u EU postali su manji. Ne može dalje ovako.

OHR mora ostati u BiH, to je institucija koja bi mnoge postojeće probleme mogla regulirati legalnim putem. Ali, ponavljam - potrebna je jača politička volja! Potrebna je zajednička akcija EU-a i SAD-a, preorijentacija i jačanje OHR-a i strože mjere za sva kršenja Daytona. Toliko je mnogo načina da se zaustavi nacionaliste i separatiste, korupciju, da se ojača pravnu državu i konačno krene naprijed. Sada sam, pak, optimističniji da će nam 2021. donijeti pozitivne promjene. Naravno da BiH treba izmjenu Ustava jer on je, prije svega, diskriminatoran a sve presude Europskog suda za ljudska prava se mora konačno provesti. Predsjedništvo bi se trebalo svesti na samo jednog člana, neizravno kroz Parlament biranog čovjeka. Trebalo bi konstituirati Vrhovni sud BiH. Administraciju treba stanjiti, preurediti, entitetsko biranje i vitalni nacionalni interes su veliki problemi, ali to su već pitanja za ustavnopravne stručnjake. ''Travanjski paket'' je imao izvrsne prijedloge. Da pojednostavim: izmijenite Ustav tako da svi građani imaju jednaka prava, da država funkcionira i da s njim možete ići u EU, poručuje bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling.