Piše: Dragan Bradvica

Pandemija korona virusa će svakako uvelike promijeniti svijet kakav smo poznavali i to naročito na polju ekonomije na što upozoravaju najznačajniji svjetski ekonomisti, političari i međunarodne organizacije.

Promjene su bile nužne i prije pandemije ali je ona uzrokujući recesiju stoljeća samo ubrzala određene stvari. Iako je teško i nezahvalno promjene koje se već događaju svesti u jednu rečenicu najčešće spominjane promjene odnose se na ulaganja i tranzicija na niskougljično gospodarstvo te pomoć malim i srednjim poduzećima u digitalizaciji svog poslovanja. Svijet, a pogotovo Europa, već ide ovim smjerom i ulažu se bilijunu i bilijuni eura u ove svrhe.

Tu je i neizbježno ulaganje u investicije i razvoj. Samo iz letimičnog pogleda na ove oblasti i trenutno stanje u Bosni i Hercegovini jasno je kako bh. političari niti znaju niti ih zanima kuda ide svijet jer mi i dalje idemo obrnutim smjerom. Naročito ako znamo da će obrazovanje i znanost imati još veću ulogu u budućnosti a PISA i TIMSS kao i Šangajska lista najboljih sveučilišta svijeta su pokazali kakvo nam je stanje u ovom sektoru.

Digitalizacija malih poduzeća

Svjetski ekonomski forum u tekstu objavljenom na njihovoj stranici također podcrtava ova područja. Tako stoji kako je COVID-19 izoštrio razumijevanje da bi klimatske promjene mogle utjecati na financijski sustav, nužna je žurna digitalna transformacija posebno za mala poduzeća koja su pokretač većine gospodarstava a pandemija je ubrzala digitalna očekivanja klijenata i potrebu za tehnološkim ulaganjima.

Dakle, poziva se na žurno djelovanje u digitalizaciji malih poduzeća u zemljama koje su svjetlosnim godinama ispred nas po ovom pitanju pa sama ta činjenica govori koliko kaskamo za razvijenim državama.

- Digitalna transformacija žurno je posebno za mala poduzeća koja su pokretač većine gospodarstava. Omogućuju više od polovice svih poslova u privatnom sektoru u SAD-u i Europi. Oni su tvorci poslova, graditelji zajednica, inovatori i pružatelji prilika, navodi se. I u BiH je prema službenim statistikama od svih poduzeća njih čak 72,8 posto mikro i malih poduzeća. Ne treba posebno niti naglašavati kako su upravo ova poduzeća pod najjačim udarom krize ali za razliku od Europe i svijeta u BiH ne da se ništa ne radi na tome kako bi barem pokušali uhvatiti korak sa Europom, nego su ostavljena da bukvalno propadnu.

- Vlade moraju igrati važnu ulogu pružajući povoljno političko okruženje. Uključuje sve, od demokratizacije pristupa podacima, kredita za ulaganja u digitalizaciju njihovog poslovanja, do uklanjanja zapreka za prekograničnu prodaju i financiranje. Posebna pažnja potrebna je da se preispita gdje višestruke prepreke ograničavaju mogućnost međunarodnih dobavljača digitalnih financijskih usluga i rješenja za e-trgovinu na prekograničnoj osnovi, navodi se u tekstu objavljenom na stranici Svjetskog ekonomskog foruma.

Zarobljeni u prošlosti

Još je možda i gora situacija kada govorimo o 'zelenom planu' koji je najvažnija stavka rada nove Europske komisije. Sama činjenica da smo bili top tema kako EU tako i Energetske zajednice, koja nam je uvela i sankcije, zbog kršenja odredbi vezanih za zaštitu okoliša dovoljno govori kojim smjerom idemo.

Niti se ulaganjima u inovacije i razvoj nemamo čime pohvaliti, štoviše. U ove oblasti ulažemo oko 0,2 posto BDP-a te smo na samom europskom dnu.

Sve ovo nije niti izbliza ono najgore što se događa u našoj zemlji s obzirom kako smo i dalje leglo korupcije i kriminala, kakoniti u tragovima nema političke, pravne i ekonomske sigurnosti. Svijet se mijenja velikom brzinom, korača četvrtom industrijskom revolucijom, sve više se okreće i umjetnoj inteligenciji koja je dosegla nezamislive razmjere i mogućnosti pa je jasno da država koja još nije izašla iz druge industrijske revolucije nema nikakvu šansu za uspjeh.

Radi boljeg razumijevanja, kažimo kako je prva industrijska revolucija koristila vodu i moć pare kako bi mehanizirala proizvodnju, druga je koristila električnu moć kako bi kreirala masovnu proizvodnju, treća elektroniku i informacijsku tehnologiju kako bi automatizirala proizvodnju dok četvrtu karakterizira spajanje tehnologija što dovodi do brisanja granica između fizičke, digitalne i biološke sfere.

Drugačije kazano, četvrta industrijska revolucija je proces u kojem tehnologije poput umjetne inteligencije, autonomnih vozila i interneta stvari prožimaju fizičke živote ljudi. Primjeri su glasovni pomoćnici, identifikacija prepoznavanjem lica ili digitalni senzori koji prate zdravstveno stanje korisnika. Sami procijenite u kojoj se mi nalazimo.