Pravoslavni vjernici u Bosni i Hercegovini i svijetu slave blagdan Božić.

Ove godine slavi se u drugačijem ozračju uslijed pandemije koronavirusa, ali su se usprkos mjerama koje su na snazi i odnose se između ostalog i na sakralne objekte, vjernici u velikom broju odazvali jučerašnjim ranojutarnjim liturgijama, te večer prije i osvještenju i nalaganju Badnjaka. Mostarski paroh Radivoje Krulj badnju noć proveo je s vjernicima u Nevesinju, gdje su liturgiju služili sveštenici crkvenih općina Mostar i Nevesinje.

Slavljenički i u Nevesinju

Starješina sabornog nevesinjskog hrama Mladen Čalija izrazio je nadu da će se vjerni narod oko svetih hramova zauvijek okupljati u miru, ljubavi i s Božijim blagoslovom. I Krulj je konstatirao da se samo s ljubavlju i zajedništvom mogu pobijediti ovosvjetske nedaće, poručivši vjernicima da se uvijek istinski raduju Bogu.

Prije same molitve na Gradskom trgu u Nevesinju organiziran je tradicionalni doček Badnjaka iz nevesinjskih sela, svečana litija prošla je gradskim ulicama i zaustavila se u porti Sabornog hrama gdje je potom obavljeno nalaganje Badnjaka.

Priređen je i vatromet, a potom je moglo započeti tradicionalno narodno veselje. Nakon pričešća i molitve vjernici su se zaputili kućama gdje su nastavili slaviti. Uz poziv na razumijevanje i ljubav, Božić su vjernici s velikom radošću dočekali i u Mostaru. Zbog pandemije se uglavnom slavi skromnije nego u prošlosti, i to uglavnom u krugu obitelji, što kako kažu, i jeste draž ovog blagdana.

- Božić je jedan od najradosnijih praznika u kojemu slavimo rođenje Isusa Hrista, koji u ovaj svijet dolazi iz ljubavi i uči nas u toj ljubavi, dajući vrhunsku zapovijed da ljubimo jedni druge. To je ustvari i glavna poruka Božića ove godine - da ljubimo i pazimo, a tomu nas je učila i ova pandemija. Svakog Božića je slava na visinama Bogu, na zemlji mir, a među ljudima dobra volja i možda nas je upravo ova godina naučila da nam toga nedostaje. Dakle, da slavimo Boga, da među nama vladaju mir i pažnja, da pazimo jedni na druge i da budemo kao naši liječnici i zdravstveni radnici, koji su nam pokazali što znače hrabrost, požrtvovanje i žrtva za druge. To je Božić, rekao je paroh mostarski Duško Kojić.

On je vjerske obrede posljednjih dana predvodio u crkvi smještenoj uz Saborni hram koji je ušao u posljednju fazu obnove. Riječ je o objektima koji spadaju među najstarije u Bosni i Hercegovini. Saborna crkva uskoro će biti i potpuno obnovljena.

- Trenutačno se izvode završni radovi na fasadi, zvonik skoro da je postavljen, a očekujemo i da se uskoro postavi krst na tornju. Već su postavljeni satovi i po njima se radujemo ovom Božiću, jer je jedan donirao pravoslavni hrišćanin, drugi rimokatolički krišćanin, a treći pripadnik islamske vjeroispovijesti. I to je poruka iz Mostara za ovaj Božić – možemo svi živjeti u radosti, miru i ljubavi. Sredstava za obnovu nema dovoljno, ona se prikupljaju i mislim da smo na dobrom putu, dodao je Kojić.

Uz večernju molitvu, paljenjem badnjaka u dvorištu crkve, počela je proslava Badnje večeri, odnosno najavljen dolazak Božića i u manastiru Žitomislić, te u crkvama u Blagaju i Bijelom Polju.

- Božić je najveći praznik, te ujedno i dan praštanja i ljubavi, odnosno blagdan raskrsnice vremena, pošto je rođenjem Hrista nastala raskrsnica nove i stare ere. Svi trebamo živjeti s novorođenim Hristom, i nastaviti mu se radovati. Situacija koja nas okružuje treba biti raskrsnica novog vremena i nove vjere. Potrebni su nam neko bolje vrijeme i bolji život. Okrenimo se Bogu, Božijoj ljubavi i ljubavi prema bližnjima. To i jeste poruka Božića, kazao je paroh bjelopoljske parohije Nebojša Radić.

Stari običaji

Božić se slavi tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista i to je praznik rađanja novog života, djece i djetinjstva. Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. siječnja proslavljaju i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar. Uz Uskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća pravoslavna praznika. Vjernici tog dana praznuju u svojim domovima s polaznikom, izabranim gostom, a uobičajeno je da to bude muško kršteno dijete.

Žene su zadužene za bogatu božićnu trpezu, a ručak je uvijek svečan i bogat, okupljajuji tradicionalno cijelu obitelj. Jedu se voće, povrće, meso, razne pečenice, kruh, peciva i brojna druga jela. Nakon ručka, običaj je otići čestitati rodbini i prijateljima, a potom i ostalim mještanima. Prvi posjetitelj koji posjećuju kuću na Božić, trebalo bi da je zdrav i veseo, što bi simbolično domu donijelo sreću.

J. S.