Predsjedništvo u Bruxelles nosi svađe, međunacionalne tenzije i izostanak bilo kakvih reformi
Piše: Dragan Bradvica
S obzirom da nositelji najviših funkcija u Bosni i Hercegovini i nisu rado viđeni gosti bilo gdje u inozemstvu kada dođe bilo kakav pozovi za posjetu to je u našoj zemlji velika. Tako je i ovih dana odjeknuo poziv visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell tročlanom Predsjedništvu BiH da dođu u Bruxelles i razgovaraju o europskom putu. Svakako se radi o dobroj stvari da se razgovara i kroz razgovore pokušava doći do rješenja.
Međutim, s obzirom na posljednja događanja u BiH, svađe, političke peripetije, skandali u pravosuđu, sjednice Predsjedništva BiH koje više liče na reality show teško da u ovom trenutku imamo što ponuditi Uniji. Istina jeste da smo našli rješenje za Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između PSBiH i Europskog parlamenta te napokon donijeli Revidiranu strategiju za procesuiranje ratnih zločina ali ostatak od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije itekako smo udaljeni. A bez ispunjavanja svih njih teško ćemo do statusa kandidata.
Krivnja se opet prebacuje na EU
I pticama na grani je jasno kako u BiH pred izbore sve staje a intenziviraju se tek svađe, 'bildanje nacionalnih mišića' i uhljebljivanje u 'državne jasle'. Tako je bilo i tijekom cijele 2020., a kada tome dodamo katastrofalne posljedice koje je pandemija koronavirusa ostavila u cijelom svijetu, pa naravno i u BiH slika trenutnog stanja je potpuna.
Apatija i beznađe su jači nego ikada, političke elite se cijelo to vrijeme srčano bore tek za svoje plaće. Očekivano, kada je u pitanju europski put tu se vrlo malo radilo pa tako nema niti napretka na tom putu. Štoviše, ne možemo se dogovoriti da povučemo i novac za pomoć ekonomiji jer iz EU su počeli mudrije raditi – novac možemo dobiti ali više obećanjima naših političara kako će provesti reforme ne vjeruju nego žele na neki način kontrolirati preglomazni javni sektor i natječaje.
Naravno, to u BiH nikoga ne zanima jer ukoliko se tu uvede red i pravila niti jedna politika nema više šta ponuditi. Nadalje, ponovno za zastoje na EU putu izravno krive Uniju, jer oni ne mogu biti krivi za bilo što. Tako član Predsjedništva BiH iz RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik jasno kaže kako je jasno da BiH nikada neće ispuniti 14 prioriteta a predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija tvrdi pak kako je EU postavila previsoke kriterije za BiH kandidaturu
- Osobno mislim da su pred BiH u ovih 14 prioriteta postavljeni previsoki kriteriji koji nikada ni za jednu zemlju nisu postavljeni u tako ranoj fazi kada BiH još nije dobila ni status kandidata, rekao je Tegeltija.
Dakle, ide se oprobanim receptom – za sve naše probleme kriv je netko drugi, međunarodne zavjere, igre isl., a naši lideri se eto 'satraše' radeći da bi to sve ispravili i svim narodima i žiteljima omogućili bolji život.
Nema besplatnog ručka
Na taj način godine nam prolaze, i dok drugi u regiji napreduju na EU putu mi stagniramo. Iako je u ovom trenutku vrlo upitno hoće li ijedna zemlja zapadnom Balkana ikada, a u najmanju ruku u idućih desetak godina postati dio Unije, oni polako rade na ispunjavanjima svog dijela posla.
Crna Gora je otvorila sva poglavlja pregovora, Srbija ih otvara, Albanija i Sjeverna Makedonija to bi trebali početi vrlo brzo a do statusa kandidata moglo bi i Kosovo ukoliko se sa Srbijom nađe zajednički jezik a to se trenutno čini izglednijim nego ikada. Prema tome, regija ipak, možda sporo ali ide naprijed dok mi čekamo. I ne samo to – pozivamo EU dužnosnike da sve ono što vrijedi za zemlje regije za nas se preskoči i na mala vrata nas se ugura u EU. S druge pak strane nam dolazi jasan odgovor – 'no free lunch' (nema besplatnog ručka). BiH treba strateški pristup kako da implementira svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u EU.
- Prioriteti su neophodan korak na europskom putu, što znači da o njima nema pregovaranja. Komisija očekuje da će sve izvršne, zakonodavne i sudske vlasti surađivati na usvajanju i implementaciji amandmana o integritetu u zakonu o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i ovo je žurno. Napredak u ovoj oblasti je ključan kako bi se vratilo povjerenje žitelja BiH u pravosudni sustav i osiguralo da zemlja u potpunosti i na vrijeme koristi makrofinancijsku pomoć EU u kontekstu krize uzrokovane pandemijom.
Nekoliko drugih reformi još čeka u redu, a to su novi zakon o VSTV-u, o Zakon o sudovima, kao i zakoni koji se tiču sukoba interesa i javnih nabavki. Oni moraju biti finalizirani i usvojeni bez daljeg odlaganja i u skladu s europskim standardima, kaže za RSE glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero.
Poruka je više nego jasna – ili ćemo raditi na svim potrebnim uvjetima ili i dalje 'bespomoćno stajati na peronu dok europski vlak prolazi pored nas'.