Susanne Schütz, stručnjakinja za Zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, govorila je za Deutsche Welle o europskim perspektivama Zapadnog Balkana, među ostalim i o napretku u BiH.

Na konstataciju DW da godina istječe, da se njemačko predsjedavanje Vijećem EU-a privodi kraju a da sa Zapadnog Balkana dolazi razočaranje jer u određenim točkama nema napretka, Schütz podsjeća da je približavanje Zapadnog Balkana EU, kao strateški bitna odluka za regiju, ali i za Europu, protekle godine za Njemačku bilo visoko pozicionirano na dnevnom redu.

“Osvrćući se na 2020. godinu, zadovoljni smo što je postignut važan napredak na Zapadnom Balkanu“, kazala je te kao primjer navela odluku država članica EU-a u korist otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

U dijelu razgovora koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu te na opasku da su, 25 godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, mnogi izvukli zaključak da je apsolutno potrebna nova struktura, novi konstitutivni proces, jer s BiH ovako više ne ide, sugovornica DW kaže kako se, 25 godina nakon Daytona, u osnovi donosi pozitivan zaključak.

“Donosimo ga jer smo također postigli 25 godina stabilnosti. Istodobno, vidimo da je BiH još uvijek daleko zaostala u svom procesu približavanja EU. Ipak, postignut je i važan napredak u približavanju Uniji. Uz potporu EU-a, sada je zadaća provesti plan od 14 točaka. Visoki predstavnik također čini sve da osigura da zemlja ide naprijed. Želimo biti više uključeni kako bismo stvorili novu dinamiku“, pojašnjava Schütz.

Ona je, odgovarajući na pitanje što sa snagom i povjerenjem zemalja Zapadnog Balkana, budući se regija na mnogim poljima, kako ekonomski, tako i politički, orijentira ka Berlinu, istaknula da je u godini koja je na izmaku bilo bitno da Zapadni Balkan bude u vrhu agende EU-a i da njene politike pokažu da je za nju integracija Zapadnog Balkana u Uniju strateški cilj.

“I u sljedećoj godini ćemo aktivno nastaviti voditi takvu politiku, čak i ako više ne budemo predsjednici Vijeća EU-a. Za iduću godinu Njemačka je preuzela predsjedavanje Berlinskog procesa, koji je 2014. godine uspostavljen sa Zapadnim Balkanom na inicijativu Njemačke i nekih partnera iz EU-a. Mi ćemo se nadovezati na bitne odluke posljednjeg samita Berlinskog procesa u Sofiji, koji je uspješno uspostavio zajedničko regionalno tržište a koje je podržalo svih šest zemalja Zapadnog Balkana, i odlučio postaviti sebi 'Zelenu agendu'“, najavila je.

U osvrtu na činjenicu da mladi u velikom broju napuštaju svoje zemlje u potrazi za svjetlijom budućnošću, Schütz ukazuje da je to vrlo bitno pitanje koje je s predstavnicima vlada i civilnog društva pokrenuto koncem listopada na konferenciji o mladima, migracijama i demografiji.

“Kao važan razlog za migraciju se navodi nedostatak vladavine zakona i korupciju. U okviru našeg predsjedavanja Berlinskim procesom ćemo se nadovezati i nastaviti dijalog s civilnim društvom i mladima. Naravno, također ćemo u više navrata pozivati ​​vlade u regiji da se pridržavaju vladavine zakona i još aktivnije bore protiv korupcije. Postoje i drugi elementi, npr. pitanja o obrazovnom sustavu i borba protiv nezaposlenosti. Važno je stvoriti uvjete u tim zemljama da tamošnjim ljudima damo perspektivu, za njih i njihove obitelji“, poručila je.