Piše: Dragan Bradvica

Prošlog tjedna objavljena je prestižna Šangajska lista koja rangira svjetska sveučilišta a jedna od stvari koja se nije promijenila niti 2020. godine jeste da niti ove godine nema niti jednog sveučilišta iz Bosne i Hercegovine.

S obzirom na situaciju s bh. obrazovnim sustavom tako će vrlo vjerojatno ostati i mnogo godinu u budućnosti. Naravno, ovo nije jedina rang lista sveučilišta, na nekim drugim se barem nalaze naša sveučilišta ali na vrlo lošim pozicijama.

Ipak, u akademskom svijetu Šangajska lista je najvrijednije, a iako se radi o neformalnoj listi ona je stvar prestiža jer obuhvata samo dva posto svjetskih sveučilišta. I tako na prestižnoj listi svoje mjesto su našli Ljubljana, Zagreb ili Beograd a mi ćemo se još načekati.

Najprestižnija lista u svijetu

Šangajska lista jedna je od najprestižnijih svjetskih globalnih rang-lista sveučilišta koja prvenstveno vrednuje uspješnost visokoobrazovnih institucija prema pokazateljima znanstvenoga i istraživačkoga rada.

U postupku vrednovanja  Šangajska lista koristi četiri temeljne grupe kriterija: broj alumna i sveučilišnih nastavnika koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju, broj nastavnika na listi najcitiranijih znanstvenika koju objavljuje Clairvate Analytics, broj radova objavljenih u časopisima Nature i Science, broj radova indeksiranih u SCI-Expanded i SSCI bazama te znanstvena produktivnost po nastavniku. Prema tim kriterijima sveučilišta u Zagrebu i Beogradu se zauzimaju između 401. i 500. mjesta a ono iz Ljubljane na mjestima od 501. do 600.

Očekivano, listom dominiraju američka sveučilišta (Harvard, Stanford, MIT, Berkeley…) a među prvih 20 u svijetu ugurala su se tek tri britanska (Cambridge na trećem, Oxford na devetom te College Londom na 16. mjestu), jedno francusko (pariško sveučilište zauzima 14. poziciju) te švicarsko (ETH Zurich 20. mjesto). Kako se radom i ulaganjem u obrazovanje može napredovati i postizati vidljive rezultate svjedoči podatak kako se na listi nalazi nekoliko sveučilišta iz Saudijske Arabije, Južnoafričke Republike, Irana, Egipta, Brazila, Čilea, Pakistana, Libanona, Mađarske, Katara, Rumunjske…

Velike i sveobuhvatne reforme

Stanje su nažalost ili sporo ili nikako ne popravlja diljem BiH kada govorimo o viskom obrazovanju koje vapi za velikom i sveobuhvatnom reformom kako bi napokon zakoračili u novo, digitalno vrijeme.

I dalje 'proizvodimo' kadrove za zavod za zapošljavanje a ne za potrebe tržišta, upitni su nastavni planovi i programi, upitan je i dio kadra koji radi na našim sveučilištima… Sve to, naravno, odvija se pod budnim okom politike koja još uvijek vuče sve konce kada je u pitanju visoko obrazovanje pa katastrofalno stanje u obrazovanju stoga postaje jasnije.

Kada svemu ovome dodamo da nam najbolji stručnjaci, koji su ionako deficitarni u ovoj zemlji, bježe u inozemstvo slika propadanja je potpuna.