Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

U posljednjim poplavama u BiH stradale su najmanje 23 osobe, a za ostalim se još traga. Katastrofalne posljedice poplava, odrona i klizišta izazvale su rasprave o stanju zemljišta, riječnih korita, i šuma, u cijeloj državi, posebno u Donjoj Jablanici. Inžinjeri smatraju kako su prekomjerna eksploatacija, i nepostojanje zakona samo neki od razloga da katastrofa bude još većih razmjera.

"Šteta mogla biti manja da se radilo na prevenciji"

Poplave i klizišta u pojedinim dijelovima BiH, a posebno u Donjoj Jablanici i Buturović polju iza sebe su ostavili ogoljeno zemljište, blato, mulj i prizore koji svjedoče kao da na ovim mjestima ranije nije bilo života. A bilo je na desetine kuća. Večina ih je uništena, a mjestani nisu imali vremena bilo što spasiti. 

Prof.dr. Nedim Suljić, građevinski inženjer i profesor Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli za Glas Amerike (Voice of America) kaže kako je šteta od poplava mogla biti manja da se radilo na prevenciji.

"Moraju se čistiti vodotoci od naplavina i nanosa. Tamo gdje su mostovska suženja skuplja se jako puno nanosa uzvodno od samog profila mosta. Tijekom ljetabila je idealna prilika jer je to period bez padalina i jako je nizak vodostaj u svim vodotocima u BiH", kaže profesor Suljić za Glas Amerike.

Sručnjaci također upozoravaju kako se ništa nije uradilo na sprječavanju prekomjerne i ilegalne sječe šuma. 

Federacija BiH skoro 15 godina nema zakon o šumama, a to područje uređuju različite razine vlasti. 

"Najveći prolem koji se ovdje dogodio je problem šuma - nemaju zakon o šumama, nema mogućnosti da se požari u šumama blagovremeno ugase, a to je zona stalnih požara, zona submediterana, vrućih ljeta, blagih zima. Praktično imamo jako dugu sezonu požara koja, možemo slobodno kazati, počinje u rano proljeće i završava u kasnu jesen", za Glas Amerika komentirao je Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta UNSA. 

Na brdu iznad Donje Jablanice nalazi se kamenolom. Mnogi smatraju kako je zbog eksploatacije kamena došlo je bujice koja je odnijela sve pred sobom. Tužiteljstvo HNŽ-a je formiralo predmet koji se odnosi na kamenolom kako bi se utvrdila eventualna odgovornost ljuskog faktora, naročito poslovanje kamenoloma. 

"Kamenolom je samo pojačao taj udar. Vodena bujica je praktično povukla sve iz kamenoloma. Postavlja se i pitanje zašto je uopće tu i bio taj kamenolom. Nekada i prije rata je tu bio kamenolom, ali je on napušten, potom je otvoren novi, a neke informacije iz medija govore da kamenolom nije imao odobrenje za rad itd. Postavlja se pitanje tko je dopustio da tu bude taj kamenolom?", ističe Ballian.

"Generalno loš menadžment na svim instancama"

Također, profesor Nedim Suljić naglašava nužnost povećanja inspekcijskih kontrola i nadzora, kako vodnih, tako i građevinsko-urbanističkih inspektora za gradnju nelegalnih objekata, počev od kamenoloma do ugostiteljskih objekata koji se nalaze na obalama i hidroakomulacija i prirodnih jezera kao i rijeka prve i druge kategorije.

Profesor Aziz Šunje s Ekonomskog fakulteta UNSA kaže kako BiH nije puno naučila iz katastrofalnih poplava koje su je pogodile prije desetak godina. 

"Zasigurno da postoji šira lepeza fondova, nije to samo EU, koji se mogu dosegnuti. Ali, ono što meni daje dozu skepticizma je generalno loš menadžment na svim instancama. U ovom trenutku, tijekom proteklih dana, kada se iskazuje empatija s ljudskom tragedijom, u užem okruženju može donijeti nešto, ali potpuno je sigurno kako to neće biti dovoljno za saniranje cjelokupne štete", kaže profesor Šunje za Glas Amerike. 

U BiH je i nakon poplava prije deset godina nastavljeno izdavanje koncesija za prekomjerno eksploatiranje šuma, šljunka i kamena, izgradnju mini hidroelektrana. Unatoč upozoravanju brojnih ekologa kako uništavanje rijeka, šuma i zemljišta može izazvati tragedije kojima danas svjedočimo, zaključuje na kraju Glas Amerike. 

Apsurdima u BiH nema kraja

O katastrofi koja ja pogodila BiH, a posebno područje Jablanice, te pitanju je li moglo proći s manjim posljedicama, sa stručnjacima je razgovarao i Jutarnji list, s posebnim osvrtom na postojanje i nelegalni rad kamenoloma.

Jutarnji se osvrće na činjenicu kako je sporni kamenolom radio nelegalno, kako je nadležna inspekcija obustavila radove, kao i da je za tvrtku Sani d.o.o. izdan prekršajni nalog od 5.000 KM te za odgovornu osobu 500 KM.

No ističu kako "apsurdima u BiH nema kraja" te navode kako je županijsko ministarstvo gospodarstva ovom poduzeću dalo poticaj do 14.000 konvertibilnih maraka "za tehnološki razvoj i digitalizaciju".

Kaznili su poduzeće s 5.000 KM zbog ilegalne eksploatacije kamena, a onda mu dodijelili 14.000 KM kako bi unaprijedili proizvodnju u obradi tog istog kamena?!, piše Jutarnji.

Prof.dr. Suljić: "Uvjeren sam da ne bilo ljudskih žrtava da nije bilo tog kamenoloma"

"Na području Jablanice pale su oko 323 litre kiše po četvornom metru, što su neusporedivo veće količine od onih koje su uzrokovale velike poplave 2014. godine. Prije svega, radi se, dakle, o velikoj elementarnoj nepogodi. Prethodno imamo uništenu šumu, što nelegalnom sječom, što velikim požarima. Velika količina vode velikom se brzinom sručila prema kamenolomu i odnijela otpadni materijal koji se sa zemljom sasuo na objekte. Uvjeren sam da ne bilo ljudskih žrtava da nije bilo tog kamenoloma. Očito je da kamenolom nije imao nikakve dozvole za rad, a nije ih niti mogao dobiti s obzirom na to da je sagrađen iznad naselja i magistralne ceste Sarajevo - Mostar", prof. dr. Nedim Suljić sa tuzlanskog fakulteta bio je daleko izravniji u komentaru za Jutarnji list.

"Poplava prije deset godina trebala je vlastima biti upozorenje da treba djelovati preventivno", kaže prof. Suljić, "ali takvo je nešto izostalo zbog nekoordiniranog sustava". 

U ovom slučaju, navodi, zakazale su brojne institucije.

"Svoj posao nije obavljala građevinsko-urbanistička inspekcija, kao ni vodni inspektori. Nažalost, to je slika BiH u posljednjih tridesetak godina. Ilegalnih kamenoloma ima po čitavoj državi, nitko ne zna koliko. No, upitni su i oni koji rade legalno, sve je to sprega tajkuna i politike. Uzajamno podržavanje radi osobnih koristi. Ugroženo je i samo Sarajevo. Na Trebeviću se gradi veliki kompleks, slučajno na samoj administrativnoj liniji dvaju entiteta. Posječene su šume, padina je opterećena, uništena je zelena oaza, a već se naziru pukotine i klizišta. Nije riješena oborinska kanalizacija te su vode nekontrolirane. To su preduvjeti za katastrofu. Na vodotocima prve kategorije kao što su Drina, Bosna, Vrbas, Una i Neretva jako je mnogo ugostiteljskih objekata u vodnom dobru, na samim obalama, što je po zakonu nedopustivo. Nitko ne reagira, političarima je bitna samo njihova promocija. A i ovaj slučaj u Jablanici će se vrlo brzo zaboraviti, tako nam je stalno od rata", zaključuje prof. Suljić za Jutarnji.

Šljunčara u srcu parka prirode Dive Grabovice

Poznati sarajevski ekološki aktivist Anes Podić umnogome se slaže s prof. Suljićem. Sve kreće od jedne činjenice.

“BiH je zemlja bezakonja. Uvezani su moćni ljudi po lokalnima upravama s vlasnicima kamenoloma, ima slučajeva da su oni vlasnici, stvarni ili prikriveni, pa se događa lanac ilegalni kamenolom - javni radovi - javne nabave - fantastična zarada. Ne plaćaju se nikakve koncesijske naknade, radna snaga donedavno je bila vrlo jeftina. Inspekcije im ili neće ili ne mogu ništa, kaznene odredbe su nikakve, kazne minimalne. Čak i kad bi neki kamenolom inspekcije zatvorile, on bi ostao takav jer kod nas nema sustavnog rješenja kojim bi se sanirale posljedice takvog rada. Stvarno ne vidim kako se nesreća u Jablanici s obzirom na sve ovo mogla izbjeći", kaže ekolog Podić za Jutarnji list.

Spominje nam slučaj ilegalne šljunčare Dive Grabovice. Ona ne ugrožava stanovništvo, ali je nastala u srcu parka prirode.

"Zamislite da usred Nacionalnog parka Paklenica netko otvori šljunčaru - eto, to vam je priča o Divi Grabovici. Zadnje što znam jest da je poduzetnik koji je tamo eksploatirao kamen prodao poduzeće, ali su se radovi nastavili. Imali smo nedavno i slučaj u Bijeloj, kada se tijekom miniranja ogromna količina kamena strovalila u Neretvu. Što reći, taj je kamenolom - legalan", kaže Podić.

Pod povećalo javnosti u BiH je došla nedavno otvorena HE Ulog na Neretvi kod Konjica. Radi se o brani sagrađenoj na rasjedu, na trusnom i potresom rizičnom terenu koje je ocijenjen kao pogodan za najveće potrese.

"Čudan je način na koji je nastala. Investitor je kompanija koja je stekla bogatstvo preprodajući struju između bivših jugoslovenskih republika. Sagradili su privatnu termoelektranu i dobili koncesiju na HE Ulog. Na granici je RS-a i Federacije. Nadležna tijela RS-a tražila su od tijela Federacije da dostave primjedbe na studiju utjecaja na okoliš, što oni nisu nikada napravili. Poslije su uništili dokumentaciju prema nekom zakonu o arhiviranju koji kaže da se nakon pet godina može uništiti sva dokumentacija koja nije bitna. Njima to nije bilo bitno i uništili su je. Federacija želi graditi dvije hidrocentrale, vjerojatno joj je Ulog dobro došao kao opasnost, pa eto, da je umanje, sagradit će još dvije centrale", kazao je Anes Podić za Jutarnji list.