Uz adekvatnu pomoć države bh. ekonomiji će za oporavak trebati dvije do tri godine
Piše: Dragan Bradvica
Ekonomija diljem svijeta ove godine bilježi rekordne minuse a bez ikakve dileme isto će se nastaviti tijekom cijele 2020. godine i moguće bar dijela iduće. Međutim,velike ekonomske sile ipak su uvele mjere pomoći kako gospodarstvu tako žiteljima koji će mnogo bezbolnije proći kroz neminovnu ekonomsku krizu. Nadalje, ekonomska situacija i SAD-u, EU, Kini prije izbijanja pandemije koronavirusa bila je dobra tako da se vrlo brzo moglo krenuti u oporavak.
Međutim, situacija u mnogim državama je lošija od loših prognoza iz travnja te je veliko pitanje na koji način će teći oporavak. S obzirom kako se u Bosni i Hercegovine već dulje vrijeme svi bave aferama, političkim igricama i peripetijama a ponajmanje ekonomijom veliko je pitanje hoće li i naš oporavak ići zacrtanim smjerom. A, podsjećanja radi, i on je bio loš jer je predviđao kako bi se na pozicije prije izbijanja pandemije mogli vratiti tek za tri godine.
Padamo li više od pet posto?
Zbog situacije oko pandemije Međunarodni monetarni fond će revidirati svoje projekcije za globalnu ekonomiju zbog razvoja situacije u vezi s krizom a te nove projekcije bit će lošije od prethodnih. Podsjetimo, u travnju su predvidjeli da će se svjetska ekonomija ove godine smanjiti za tri posto.
- MMF će novu prognozu objaviti 24. lipnja i ona će koja će vjerojatno odražavati izuzetno izazovnu situaciju u ekonomiji. Vjerojatno ćemo revidirati prognoze prema dole na temelju dolaznih podataka. To nam govori da većina zemalja prolazi lošije nego što smo predviđali, rekla je izvršna direktorica Kristalina Georgieva.
Kada je u pitanju MMF-ovo previđanje za našu zemlju, ono je prognoziralo pad ekonomije za pet posto.
Takvo očekivanje iznio je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija koji kaže kako je pandemija napravila ogromne troškove u ekonomiji te se gubici još zbrajaju jer će ovisiti od trajanja pandemije. Ne krije kako su gubitci već sada ogromni, štete u ekonomiji također. Za ATV je istaknuo kako se očekuje pad neizravnih poreza u ovoj godini za 260 milijuna maraka u odnosu na planirane.
- Najveći problem su gubici koje pravimo u ovom trenutku. U nekim normalnim uvjetima sa normalnom gospodarskom aktivnosti i prihodima dodatni troškovi se lakše podnose, a sada imate dodatne troškove za državu i gubitak prihoda koji će se tek mjeriti. Siguran sam da će trebati dvije do tri godine da bismo se vratili na nivo privredne aktivnosti koji smo imali krajem 2019., poručio je Tegeltija.
Gospodarstvenici vape za pomoć
U međuvremenu gospodarstvenici i radnici vape za obećanom pomoći države kako i dodatnim mjerama spasa ekonomije. Uz to što su nezadovoljni prvobitnim mjerama koje je ponudila Vlada Federacije, kao i činjenicom da pojedine županije, gradovi i općine još uvijek nemaju mjere spasa dodatni je problem što još uvijek nižim razinama vlasti nisu stigla sredstva od MMF-a.
Nakon peripetija da se novac uopće povuče s računa sada predviđenih 200 milijuna maraka još uvijek nije došlo do županija. Najave federalnog premijera Fadila Novalića govore da će se o tome razgovarati na sjednici Vlade FBiH u četvrtak ali se postavlja logično pitanje čemu čekanje u situaciju u kojoj se ekonomija 'guši'. Preko 300 tisuća osoba je samo u FBiH ostalo bez posla, dio ih se jeste vratio ali brojna poduzeća i dalje muku muče kako bi uopće održale kakvu, takvu aktivnost. Bez konkretne i vidljive pomoći države brojna mikro, mala i srednja poduzeća će morati 'ključ u bravu'. Jedna od mjera spasa svakako bi mogao biti jamstveni fond koji bi se također trebao naći na sjednici Vlade u četvrtak.
On podrazumijeva da će na raspolaganju oko 200 milijuna maraka u Razvojnoj banci FBiH i da će se na temelju toga moći plasirati oko 800 do milijardu maraka kreditnih sredstava pod povoljnijim uvjetima gdje će FBiH jamčiti za 50 posto kredita. Važno je dodati kako su sredstva iz navedenog fonda namijenjena upravo za razvoj maloj i srednjeg poduzetništva.