Svi zahtjevi iz Europske unije nisu naišli na razumijevanje kod bh. vlasti koje do sada nisu napravile nijedan korak da do popisa dođe.

Koliko bi stanovništva bilo, koja bi bila nacionalna i spolna zastupljenost, koliko ima mladih, koji broj građana je otišao?

Ovo su samo neka od pitanja na koje ove godine Bosna i Hercegovina neće imati odgovor, jer nije provela popis stanovništva, unatoč tome što je od posljednjeg prošlo točno deset godina.

Upravo je popis stanovništva jedan od uvjeta za članstvo u Europskoj uniji, kako se navodi u posljednjem izvještaju o napretku. To je obaveza zemlje kao kandidata za članstvo, jer nijedna država ne može postati članica bez popisa.

Iz Delegacije Europske unije u BiH kažu za Radio Slobodna Europa (RSE) kako se traži usvajanje mape puta za pripremu za popis stanovništva. Ukazuju i na činjenicu na sporost u pripremama sljedećeg popisa stanovništva.

-Jedva da je napravljen neki napredak u pripremama za sljedeći popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, te nije postignut ni dogovor oko potrebnih propisa između uključenih institucija, naveli su u Delegaciji EU u BiH za RSE.

Slično misle i u Eurostatu, statističkoj agenciji Europske unije. Navode kako se radi o važnoj komponenti u usklađivanju sa zahtjevima postavljenim u Poglavlju 18 acquis-a EU pod nazivom "Statistika", u kojem se navode standardi i zahtjevi koji se odnose na statistički sistem. Svi zahtjevi iz Europske unije nisu naišli na razumijevanje kod bh. vlasti koje do sada nisu napravile nijedan korak da do popisa dođe.

Prema popisu iz 2013. godine, u BiH je živjelo oko 3,5 milijuna stanovnika.

U Vijeću ministara 'nitko ne priča o popisu'

"Od sastanaka na kojima sam ja bio prisutan, nije bilo riječi o popisu stanovništva, a mislim da to nije tema koja je u ovom trenutku prioritet bilo koga u BiH".

Ovako je na upit RSE o popisu stanovništva odgovorio Nenad Nešić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine. On je lider Demokratskog narodnog saveza i bliski koalicijski partner Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Ministarstvo sigurnosti je jedno od državnih ministarstava koje je imalo zaduženja u popisu 2013. godine. Uključena su bila još i Ministarstvo obrane, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, te Ministarstvo vanjskih poslova.

Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice i lider stranke Bosanskohercegovački zeleni za RSE je naveo kako u Vijeću ministara BiH "nitko ne priča o popisu".

-Nema nikakve aktivnosti povodom popisa u Bosni i Hercegovini. Naravno da je to tuga i žalost, da trebamo imati svakih deset godina popis. Ne raspravlja se o njemu, ne razgovara, niti, koliko ja znam, u dogledno vrijeme ni planira, rekao je Hurtić, ne želeći da komentira razloge takve situacije.

Za popis stanovništva je potrebna politička suglasnost, ističe Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik partije Narod i Pravda, a na upit zašto nema političke suglasnosti i tko se protivi popisu, nije mogao dati konkretan odgovor.

-Da budem iskren, nikada nitko nije rekao 'neću to', ali kad god bismo to otvarali, nitko nije pokazivao neki veliki interes za to, kaže Konaković.

Dodaje kako je trenutno prioritet ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije za BiH, te da očekuje da bi se i popis, kao dio europske agende mogao naći na dnevnom redu. Konaković je mišljenja da bi novi popis pokazao koliko je građana napustilo Bosnu i Hercegovinu.

-Možda zato neki političari bježe od te teme. Ne smatraju je prioritetnom, rekao je Konaković, ne imenujući koji su to političari.

Što je do sada urađeno na pripremi popisa?

Za sprovođenje popisa stanovništva zadužena je Agencija za statistiku BiH koja to treba da uradi u suradnji sa zavodima za statistiku dva bh. entiteta. No, da bi popis bio proveden, potrebno je da bude usvojen Zakon o popisu na državnom nivou. Vijeće ministara BiH još 2019. godine zadužilo je Agenciju za statistiku da počne aktivnosti u vezi s pripremom potrebnog zakona. Formiran je radni tim, ali u Agenciji za statistiku BiH za RSE navode da se radi o "zakočenom procesu", ne navodeći dokle je stigla priprema Zakona o popisu BiH.

U odgovoru nije precizirano ni kada bi sljedeći popis stanovništva u BiH mogao biti održan. Istovremeno, u Republičkoj agenciji za statistiku Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, naveli su da proces stoji od polovine 2021. godine.

-Točno 12. ožujka 2021. godine nama je došao tekst prednacrta Zakona o popisu. Mi smo komentare, prijedloge izmjena i sugestija na taj tekst poslali u predviđenom roku u travnju iste godine. I otprilike na tome se stalo. Nakon toga, mi nismo dobili nikakvu povratnu informaciju vezanu za aktivnosti oko tog Zakona, rekao je za RSE Željko Asentić, pomoćnik direktora Zavoda za statistiku RS.

Asentić kaže da su u Zavodu za statistiku RS "opredijeljeni" da se popis stanovništva u BiH održi. A direktor Zavoda za statistiku drugog bh. entiteta Emir Kremić, nije mogao reći ništa u vezi teksta zakona.

-To su sastanci koji su održani, znači svi materijali koji su pripremljeni, urađeni, dostavljeni su Agenciji za statistiku BiH. Ovo je sve što mogu da kažem. U ime Federalnog zavoda za statistiku mogu da kažem da kontinuirano kolege rade zaista na pripremama, na ažuriranjima, rekao je Kremić.

Zakon o popisu stanovništva treba definirati vrijeme provođenja popisa stanovništva domaćinstava i stanova, budžet i osnovne smjernice za metodologiju rada te način prikupljanja podataka.

Aleksandar Trifunović, urednik Magazina "Buka", napominje da je popis stanovništva u BiH i dalje političko, a ne matematičko pitanje.

-U atmosferi ovoj kojoj smo, rezultati popisa sigurno ne bi pokazali pravo stanje, jer je činjenica da nas nikad manje nije bilo od rata na ovamo. Svjetska banka, čini mi se i mnoge međunarodne institucije, neformalno barataju s cifrom da nas nema više od dva milijuna, rekao je Trifunović za RSE.

Zašto je bitan popis stanovništva?

Bosna i Hercegovina trenutno nema točne podatke o broju stanovnika, niti bilo kojem drugom bitnom demografskom podatku, s obzirom na dostupne podatke o masovnom odlasku, prije svega mladih i obrazovanih ljudi, upozorava Amer Osmić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Osmić za RSE navodi da su podaci iz popisa "ključ za mnoge važne dokumente za razvoj Bosne i Hercegovine".

-Mi, nažalost, sada sve stvari radimo na osnovu podataka iz 2013. godine, a znamo da je došlo do velikog broja migracijskih kretanja, što stanovništva unutar BiH, kaže Osmić.

On je mišljenja da se mora promijeniti fokus prema popisu stanovništva, da se to ne doživljava kao političko, već esencijalno društveno pitanje. Dodaje da je u posljednjem desetljeću bilo evidentno "pražnjenje" dijelova Bosne i Hercegovine.

Najveći odljev stanovništva se vidi, po njegovim riječima, u sjeveroistočnim i sjeverozapadnom dijelu BiH, te u regiji srednje Bosne.

Što kažu trenutne procjene o broju stanovnika?

U Agenciji za statistiku BiH ističu da je prema njihovim zadnjim procjenama, u 2022. godini u Bosni i Hercegovini bilo oko 3,4 milijuna stanovnika. Međutim, priznaju da taj podatak nije pokazatelj pravog stanja.

-Ova se procjena radi samo na osnovu vitalne statistike (broja rođenih i umrlih) u odnosu na broj stanovnika iz popisa stanovništva iz 2013. godine, a ne obuhvata podatke o eksternoj migraciji stanovništva (preseljenju osoba iz jedne države u drugu), kažu u Agenciji za statistiku BiH na upit RSE.

U odgovoru se dodaje i da nema podataka o napuštanju BiH "zbog nedostatka administrativnih evidencija o ljudima koji se iseljavaju/useljavaju iz/u BiH". Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, po riječima Amera Osmića, istraživanjima je došao do podatka da u BiH ima 'daleko manje' od 3,2 milijuna građana.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u Federaciji BiH 2.219.220 (62,85 posto), u Republici Srpskoj 1.228.423 (34,79 posto), te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto). Jedini poslijeratni popis u BiH koštao je oko 45 milijuna maraka (22,5 milijuna eura). Prije 2013. godine popis stanovništva u BiH je urađen 1991. godine. Tada je u BiH živjelo 4,3 milijuna stanovnika.

Podaci iz tog popisa koristili su se više od dvadeset godina, iako su se nakon rata struktura stanovništva i broj stanovnika BiH u potpunosti izmijenili.