Zastupnici o svemu pomalo ali o pomoći gospodarstvu najmanje
Piše: Dragan Bradvica
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH i na nastavku sjednice od prošlog tjedna još jednom pokazao da je možda i bolje što u vrijeme najtežih udara pandemije koronavirusa nije niti zasjedao.
Naime, samo na točci Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost po žurnom postupku zadržali su se od 11 do gotovo 16 sati a sama rasprava prošla je u svemu i svačemu a najmanje o ovoj temi i pomoći gospodarstvenicima. Prijedlog Denisa Zvizdića (SDA) dobio je podršku za žurni postupak iako SNSD i HDZ nije bio za to. Obrazloženje ostalih zastupnika jeste kako nam je potrebna cjelovita izmjena zakona o PDV-u ali s obzirom da Vijeće ministara BiH ništa ne radi kako bi pomogli gospodarstvu i ovaj prijedlog je dobar počekat.
Ono što je bilo teško i gledati jeste da su se zastupnici međusobno optuživali tko je a tko nije dio vlasti, tko je zaštitnik kojeg naroda, o tome smiju li i trebaju li zastupnici uopće predlagati zakone, tko pomaže a tko odmaže radu Vijeća ministara BiH. Sve to još jednom je samo pokazalo svu apsurdnost bh. političke stvarnosti te da su narodi i žitelji ove zemlje prepušteni sami sebi.
Pojašnjenje zakona
Zvizdićevim prijedlogom se omogućava donošenje privremene odluke kojom se rok za podnošenje prijave za plaćanje PDV-a pomjera sa 10. u mjesecu do posljednjeg radnog dana u mjesecu. Ovakva odluka može važiti za razdoblje do 90 dana, uz mogućnost da Vijeće ministara BiH istu može produžiti za još 90 dana.
- Usvajanje ili neusvajanje ovoga zakona, koje će uslijediti poslije glasanja, je pravi lakmus papir je li Zastupnički dom PSBiH želi pomoći gospodarstvenicima, želi li pomoći realnom sektoru, želimo li povećati likvidnost gospodarstvu, želimo li sačuvati novac u novčanim tijekovima i na takav način pomoći svim poslodavcima u saniranju ekonomskih posljedica koje su uzrokovane pandemojom koronavirusa, smatra Zvizdić.
Prema njegovim riječima, samo bi na primjer u Federaciji BiH, u skladu s analizom Udruženja poslodavaca FBiH, pomjerane roka za prijavu i plaćanje PDV-a na kraju mjeseca oslobodilo između 100 i 150 milijuna maraka.
- Slična situacija je, s manjim iznosima i u RS-u, koji bi ostali na raspolaganju gospodarstvenicima, omogućili im da ponovo uspostave gospodarske tijekove i što je najvažnije da sačuvaju radna mjesta, kazao je Zvizdić. Ono što je važno, istaknuo je on, jeste da javni sektor mora sudjelovati u saniranju ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa.
Burna rasprava
Nikola Lovrinović (HDZ BiH) je kazao da ovo može biti samo polazni materijal za diskusiju u redovnom postupku protiveći se ovom zakonskom rješenju. Uz to, tijekom rasprava i replika žestoko se obrušio na SDA što zbog ovog prijedloga što zbog odnosa u koaliciji. Podržala ga je i stranačka kolegica Borjana Krišto ustvrdivši kako ne postoje razlozi da se ovaj prijedlog u ovom trenutku razmatra po žurnom postupku.
- Pomjeranje roka dovodi do smanjenja prihoda, koji su svakako smanjeni zbog smanjenja potrošnje, što dovodi do debalansa u proračunu, izjavila je Krišto.
Zastupnik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić mišljenja je kako bi posljedica usvajanja ovog prijedloga mogao biti kolaps.
Zastupnik Naše stranke Damir Arnaut je kazao da je neophodno vrlo jasno ukazati na to šta su pravi motivi Lovrinovića, koji, kako je kazao, konstantno iz mandata u mandat insistira na tome da zastupnici ne trebaju biti predlagači zakona, već da to treba raditi Vijeće ministara.
- I kada pogledate matematiku, njegov motiv je vrlo jasan. HDZ u Zastupničkom domu ima pet zastupnika od 42, a u Vijeću ministara imaju tri ministra od devet, sa pravom veta, pojasnio je Arnaut.
Zastupnik SDP-a Saša Magazinović podsjetio je kako je već ranije upućen prijedlog da se PDV plaća po naplaćenoj fakturi, a ne unaprijed.
- Tu inicijativu je prvo odbio UNO, pa onda po njihovom mišljenju i Vijeće ministara BiH. Nakon toga smo uputili inicijativu da se PDV plaća na kraju mjeseca. Tada nam je Vijeće ministara poručilo da takav prijedlog njima nije prihvatljiv, da bi to zahtijevalo izmjene brojnih zakonskih odredbi i da bi se otežalo poslovanje urednom poreznom obvezniku, da bi dovelo do poremećaja u naplati, naglasio je Magazinović.