Image default
DNEVNI IZBOR UREDNIKA

INTERVJU Goran Čerkez: Bezbroj puta ponavljam, daleko je kraj pandemije!

Razgovarala:Vesna Hlavaček

U povodu pandemije COVIDA-19 razgovarali smo s pomoćnikom ministra za zdravstvo Federacije BiH primarijusom dr. Goranom Čerkezom

Svjedoci smo ovih dana relaksaciji brojnih mjera zabrane u nizu zemalja, uvedenih tijekom borbe protiv COVID-a 19. Mislite li kako se to događa prerano? Njemačka kancelarka Angela Merkel i sama je izjavila kako smo još na početku pandemije, i kako ništa nije gotovo…?

Mi kontinuirano upozoravamo da epidemija nije na kraju, da još ni prva faza nije završena i da je pred nama jako puno izazova. Mnogi poznati svjetski znanstvenici upozoravaju na drugu fazu koja bi mogla uslijediti sljedeće jeseni. Međutim, treba jasno reći da je još uvijek mnogo nepoznanica vezano za ponašanje virusa. Zemlje Europske unije polako kreću ka liberalizaciji mjera, međutim nije u svim zemljama stanje isto, pa ni liberalizacija mjera. To možete vidjeti na primjerima Francuske gdje zadnjih 45 dana  možete dnevno izići jedan sat u krug od jednog kilometra i to uz potvrdu. Neke druge zemlje poput Austrije, Njemačke vraćaju se normalnom životu uz jednu bržu dinamiku. Uglavnom, to ovisi od epidemiološke situacije i procjene spremnosti zdravstvenog sustava da odgovori adekvatno.

Što je po Vašem mišljenju uzrok ukidanju brojnih mjera zabrane? Koje su države na najbolji način pristupile borbi s COVID-om19?

-Uzroci ukidanja mjera su prije svega stabiliziranje epidemiološke situacije u tim zemljama, iako su razlike od države do države velike. Stabiliziranje situacije ne znači da je pandemija gotova i na to stalno moramo upozoravati. Različiti su bili načini reagiranja, tako da smo imali UK koja je krenula s jednom taktikom, da bi je potom u hodu mijenjali, jer su vidjeli da neće uspjeti iskontrolirati pandemiju. Imali smo države koje su kasnile s odgovorom i doživjele teške scenarije poput Italije, Španjolske, Belgije, i na kraju države koje su dobro odgovorile poput Njemačke, Austrije pa i Švedske. Ako govorimo o državama koje su dobro reagirale i to svaka na drugačiji način, tu su Njemačka i Švedska ali i naša regija koja je odgovorila izuzetno dobro, ali znajući da svi baštinimo istu školu javnoga zdravlja – to za mene nije iznenađujuće.

Kakvim ocjenjujete pristup Švedske, što se dogodilo u Italiji i Španjolskoj, gdje su u svemu tome na ljestvici Hrvatska i BiH?

-Da bi se odlučili za pristup, morate dobro znati čime raspolažete, koji su vaši kapaciteti zdravstvenog sustava, opreme, kadra, prostora, zatim kultura stanovništva, i mogućnost kontrole i praćenja epidemije, da ne dođe do eksponencijalnog rasta.

Švedska strategija se temeljila na odsustvu karantene, oslanjajući se na to da će ljudi preuzeti odgovornost i poštovati mjere osobne zaštite i distance – dakle oni su mjere temeljili na kulturi stanovništva da će poštovati kako je preporučeno. To može jako mali broj zemalja da učini. U svemu ovome najveći uspjeh je u očuvanju ekonomije. Broj oboljelih i umrlih nije bio mali ni u Švedskoj. 

Španjolska kao i Italija su zakasnili sa uvođenjem mjera – previše su dugo čekali i oklijevali. Zdravstveni sustav nije bio spreman da odgovori, nije adekvatno pripremljen. Što se tiče Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odgovorile su jako dobro, kažem i očekivano jer smo imali jaku školu javnog zdravlja u cijeloj regiji. Ja sam s kolegama iz Hrvatske bio cijelo vrijeme u kontaktu i razmjenjivali smo informacije, razmjenjivali stavove i ideje. Ako vidimo statistike,  Hrvatska i Bosna i Hercegovina, posebno Federacija Bosne i Hercegovine je pri samom vrhu odgovora. Blagovremeno su donesene mjere, na vrijeme se krenulo. Donijeli smo ključne mjere i do dva tjedna prije drugih zemalja. Mjere su bile dobro odvagane i dale su rezultat.

Inače, Federacija BIH je od 23. siječnja počela pripreme za odgovor na Covid -19 i već 26. 1. 2020. stavila kinesku kompaniju pod zdravstveni nadzor, jer jedan broj njihovih radnika je bio na odsustvu radi kineske Nove godine, a tamo se već razvila epidemija. Potrebno je reći da smo imali u ovom periodu jako dobru suradnju s graničnom policijom, ali i uredom za strance te MVP i civilnih poslova.

Jeste li očekivali da bi u 21. Stoljeću ovakva pandemija mogla poharati svijet?

-Inače, kriza je bila očekivana, već dulji vremenski period se govori o mogućnosti globalne pandemije, održavali su se treninzi, edukacije, međutim nitko izgleda nije shvaćao niti očekivao ovakvu razmjenu pandemije. Nemojmo zaboraviti da se počelo govoriti o mogućnosti pandemije  još za vrijeme ptičje gripe pa SARS-a, MERS-a.

Međutim, nisam očekivao ovakve razmjere, ovo je najveća kriza koja je zadesila svijet, promijenila nam je živote i uništila ekonomije. Veliki je broj umrlih i oboljelih u kratkom periodu, a zdravstveni sustavi ne mogu da odgovore potrebama.

Što nas očekuje ovoga ljeta, a što sljedeće jeseni?

-Pa mislim da će se tijekom ljeta situacija smiriti, ali nikako prekinuti, imat ćemo obolijevanja, ali ne u ovom obimu. Zdravstveni sustav je sada bolje opremljen i pripremljen. Ljeto treba iskoristiti da se pripremimo za jesen, za vrlo izvjestan drugi udar. Također, bitno je naglasiti da to kakvo će nam ljeto biti ovisi od poštivanja mjera, distance, nošenja zaštitne opreme,maski i rukavica te redovitog pranja ruku. Morat ćemo se naučiti da živimo i radimo na neki drugi način. Danas se ljubav i poštovanje mjeri koliko ste spremni da poštujete mjere, držite distancu i ne ugrožavate druge

Kada možemo očekivati početak sigurne primjene cjepiva protiv COVID-a 19 i može li ono biti opasno za veoma imunokompromitirane bolesnike?

-To je rano reći, jako rano. Mislim da do sredine naredne godine ni cjepivo ne treba očekivati, a teško i neku terapiju za liječenje. Kratki su to rokovi. Sve prije toga bi bilo iznenađujuće i to bi bilo za Nobelove nagrade.

Što Vi u ovom trenutku savjetujete građanstvu, što javnom zdravstvu, vlastima?

-Savjetujem da se ponašamo odgovorno, da budemo savjesni i da poštujemo preporuke. Sada je možda vrijeme i za promjenu kulture ponašanja. Velika većina ljudi poštuju mjere ali zbog malog broja ljudi možemo ući u negativni scenarij. Bezbroj puta ponavljam, daleko je kraj, tako kažu svjetski autoriteti iz oblasti znanosti, ja im moram vjerovati. Javno zdravlje je položilo ispit, pokazalo zrelost, odgovornost, požrtvovanost. U trenutcima smo imali preko 33.000 osoba u samoizolaciji, radilo se 24 sata, javnozdravstveni radnici su bili nevidljivi za javnost, a sve su uspjeli iskontrolirati: klastere stavili pod kontrolu, prijenos u zajednici iskontrolirali… Poruka za vlasti je upravo ta, da je javnozdravstvo zapostavljeno, da je ostavljeno i da ne shvaćaju njegovu važnost i ulogu. Imat ćemo mi još epidemija, potrebno je educirati, zaposliti kadar, jer i ovom entuzijazmu će doći kraj. Mi favoriziramo bolničku zdravstvenu zaštitu, a zanemarujemo potpuno preventivnu medicinu.

Mogu li preventivne mjere, poput pravilne prehrane, uzimanja određenih suplemenata itd. pomoći zaraženima da ozdrave?

-Uvijek je dobro imati imuni sistem spreman na odgovor. Ishrana, fizička aktivnost i stil života uvijek igraju važnu ulogu u borbi sa bolesti. Na tome se radi dok smo zdravi, tada se organizam priprema i jača  Kada obolite, često je kasno. Debljina, upotreba alkohola, slab nivo fizičke aktivnosti, loše prehrambene navike su faktori rizika kod svih oboljenja.

Često čitamo u tisku kako je riskantno liječenje oboljelih priključivanjem na respiratore. Je li to točno?

-Stavljanje na respirator je dio procesa kod najtežih pacijenata, i odluku o tome kada će se pacijent staviti na respirator donosi struka. I ranije su pacijenti u nekim stanjima stavljani na respirator radi drugih indikacija pa tako i kod korone: u određenom trenutku ako postoji indikacija, osoba se stavlja na respirator. Uostalom, tijekom ove krize u svim zemljama respirator je najtraženija oprema.

Može li nam pomoći povećavanje vlažnosti zraka u stanu, izlaganje suncu…?

-Pa još uvijek ne postoje studije koje dokazuju to, iako imamo i takvih mišljenja, no ja bih to prepustio znanosti u narednom periodu da odgovori.

Očekuje li nas nakon corone najezda nekih novih virusa? Ovisi li to i o našem ponašanju prema okolišu?

-Pa sigurno je da se ne ponašamo prema prirodi prijateljski, sigurno da će biti toga mnogo više nego ranije… Možda je ovo i opomena, možda je ovo pravo upozorenje za naš odnos prema prirodi, ali i upotrebi antibiotika, upotrebi pesticida i drugih kemijskih sredstava . Okoliš je jako bitan, a postali smo neprijatelji okoliša. Moramo dizati nivo svijesti počev od obdaništa, škola, obitelji. Potrebno je stalno ulaganje u podizanje svijesti…

Koliko će nevolja, nakon COVID-a19, donijeti snažan udar na gospodarstvo u cijelom svijetu?

-Ovo je globalna kriza, koja je devastirala ekonomiju i promijenila naše živote. Trebat će jako puno vremena za oporavak na globalnom nivou, a posebno će se odraziti na male zemlje koja su vezana za veća tržišta. Već danas vidimo gubitke radnih mjesta koji ugrožavaju egzistenciju i samim tim smanjuju kupovnu moć. Jednostavno, i kada proizvedete neće imati kome prodati. Zdravstveni sustav neće moći pružiti  zadovoljavajući obim usluga, jer će fondovi ostati prazni.

Ima analitičara koji najavljuju sumrak kapitalističkog sustava…

-To ostavljam ekonomistima da odgovore .

Nazire li se, nakon svih grešaka koje čini, spas za ljudsku vrstu?

-Spas je u poštivanju prvih do sebe, pa u poštivanju prirode , dakle u sveukupnom odgovornom ponašanju.

VEZANO

Čerkez: Dolazi period većeg rizika od zaraze

urednik

Macron i Merkel za zajednički europski odgovor na Covid-19

urednik

Rusija pokrenula proizvodnju cjepiva protiv Covid-19

urednik