Image default
ZDRAVLJE

Zdravlje crijeva presudno je za zdravlje čitavog organizma

Broj neurona koji se nalaze u crijevima veći je od broja neurona koji se nalaze u glavi, kaže dr. Alejandro Junger u knjizi Zdrava probava i otkriva da su mnoge bolesti posljedica oštećenja crijeva. Evo kako ih iscijeliti…

Premalo ljudi zna da je stanje probave, odnosno, način na koji crijeva funkcioniraju jedan od najznačajnijih i najozbiljnijih indikatora cjelokupnog zdravstvenog stanja organizma. Naime, stanje crijeva može spriječiti ili, s druge strane, prouzročiti razne tegobe pa i vrlo ozbiljne bolesti koje nam inače ne bi palo na pamet povezati s probavnim traktom. Srčane bolesti, karcinom, autoimune bolesti, nesanica, depresija, astma, dijabetes i artritis mogu biti posljedica oštećenih, propusnih ili iritiranih crijeva.

“Tegobe koje muče mnoge ljude – kao što su umor, bolovi, alergije, nagle promjene raspoloženja, izostanak libida, zadah iz usta, neugodan tjelesni miris, ekcem i zatvor – također mogu biti povezane s poremećajem funkcije crijeva. Osim toga, oštećena crijeva uzrokuju prijevremeno starenje. Problemi povezani sa starenjem obično se pripisuju neizbježnom trošenju i propadanju organizma koji dolaze s godinama, ali su zapravo izravno povezani sa zdravljem crijeva i moguće ih je ukloniti primjenom programa oporavka crijeva”, piše u knjizi Zdrava probava svjetski poznat urugvajski liječnik sa stalnom adresom i medicinskom praksom u Los Angelesu, dr. Alejandro Junger.

Tijelo ima dva mozga

Možda ste čuli za izreku da tijelo ima dva mozga: u glavi i u crijevima. Zašto je to tako, objasnio je dr. Junger: 

“Kada nešto pomislimo, u neuronima u glavi opažaju se malene iskre elektriciteta. Mozak u glavi hardware je za naše misli. Ali kad iskusimo spoznaju iz dubina svoje utrobe, tj. intuiciju, majušne iskre elektriciteta zaiskre u našemu drugom mozgu – crijevima.

Prvi mozak služi kao intelektualni hardware, a drugi mozak naš je duhovni i emocionalni navigacijski sustav. Bez njega smo izgubljeni.” I taj je “drugi mozak”, čini se, iznimno značajan ako je suditi prema količini neurona u crijevima. Naime, masa neurona koji se nalaze u crijevima veća je od mase neurona koji se nalaze u glavi. Upravo zato i možemo imati ono što Amerikanci nazivaju gut feeling, tj. predosjećaj koji dolazi iz trbuha.

U crijevima nastaje 90 posto serotonina

I ne samo to, izgleda da je “mozak” u crijevima mnogo aktivniji od mozga u glavi kada je riječ o proizvodnji neurotransmitera. 

“Serotonin, neurotransmiter odgovoran za osjećaj sreće i zadovoljstva, uglavnom se proizvodi u crijevima – zapravo, u crijevima nastaje 90 posto serotonina. Uza svu tu aktivnost, mozak u crijevima komunicira s nama putem osjećaja te tako pridonosi intuiciji. Te osjećaje u tijelu električno stvaraju neuroni u crijevima i zato ih se opisuje kao osjećaje koji nastaju ‘duboko u utrobi’. Posrijedi je usporedan i snažan put spoznavanja. Slušanje vlastite utrobe jedna je od najvažnijih lekcija koju možemo naučiti, stoga su oporavak crijeva i bolja skrb o njima najvažnije što možemo činiti za svoje zdravlje”, kaže dr. Junger.

Osim toga, zdrava crijevna flora presudna je za dobar imunitet i za obranu od uzročnika prehlada i infekcija pa osobe koje imaju zdravu crijevnu floru rijetko obolijevaju od ovih bolesti. S druge strane, one osobe čija su crijeva kolonizirale štetne bakterije češće pate od alergija i upala.

Kako popraviti opće stanje crijeva

Program za zdravlje crijeva fokusira se na ono što unosimo u organizam. Potrebno je spriječiti unos toksina, nadomjestiti minerale, vitamine, enzime i hranjive tvari, a potom ojačati crijevnu floru i tako popraviti opće stanje crijeva. Pojedine namirnice na organizam mogu djelovati kao toksični okidači koji izazivaju alergijske reakcije, stvaraju nepovoljne uvjete u tijelu poput kiselosti, nastanka sluzi, napuhnutosti ili zatvora te čak uzrokuju i promjene raspoloženja.

Najčešći toksični okidači su gluten, mliječni proizvodi, prerađeni šećer, kofein i alkohol. No treba imati na umu da u organizam toksine ne unosimo samo hranom, nego se oni apsorbiraju i kroz kožu i pluća. I antibiotici, primjerice, iako su lijek, mogu biti svojevrsni toksini. Naime, njihova učestala primjena uništava zdravu crijevnu floru i desetkuje dobre bakterije koje se u njima nalaze. A one, pak, neutraliziraju oko 40 posto toksina koje konzumiramo zajedno s hranom!

Želite li pridonijeti zdravlju organizma, što češće primjenjujte Jungerovo pravilo 80-20, koje kaže – osamdeset posto tanjura napunite zelenim lisnatim i drugim povrćem (sirovim, pečenim, kuhanim na pari ili u vodi), a dvadeset posto bjelančevinama i dobrim masnoćama (meso, riba, avokado i drugo) i prestanite jesti kada ste 80 posto siti! Primijenite li ove savjete, neke od vaših tegoba mogle bi nestati, piše sensa.hr.