Image default
DNEVNI IZBOR UREDNIKA

Izetbegović i SDA godinama slijede ‘sultana’ Erdogana, put prema EU nije nikada bio prioritet

Za mnoge umne ljude je potez turskog suverena znak definitivnog raskida Turske sa sekularizmom i njeno kulturno otuđenje od Europe. S obzirom na pupčane veze Izetbegovića i Erdogana to bi bilo kobno po bosanske muslimane. Iako se formalno nameće teza kako je budućnost Bosne i Hercegovine i njenih muslimana sudbinski vezana za budućnost sekularnih europskih vrijednosti ugošćavanje turskog ‘sultana’ u Sarajevu i šutnja oko Aja Sofije je potpora Erdoganovim, a ne Europskim vrijednostima

Turski predsjednik Tayip Erdogan je u zadnjih nekoliko godina doveo svog ‘prijatelja’ bošnjačkog nacionalnog poglavicu Bakira Izetbefgovića najmanje u dva navrata u veoma nezgodnu poziciju.

Prvi put se to dogodilo nakon zahlađenja odnosa Turske i Amerike zbog famoznog klerika, vođe pokreta FETO, Fetulaha Gulena, i kupovine sustava S-400 od Rusije i otvorenih prijetnji da će NATO biti protjeran s turskoga tla. Nije tajna, najjača globalna vojna Alijansa je istinski strateški i politički prioritet Bošnjaka u BiH i najjače stranke u tome narodu SDA. 

Komplicirane dvojbe

U tom se osjetljivom razdoblju šef SDA Bakir Izetbegović lukavo držao po strani strijepeći da će se i njegov predsjednik totalno okrenuti od NATO saveza prema drugoj vojnoj super sili na Istoku.

Ipak je NATO ostao sa svojim bazama u Turskoj pa je Izetbegoviću i bošnjačkom minderu malo zasigurno laknulo. Europski je put također verbalni priroitet i SDA i  Bakira Izetbegovića, međutim u dubini duše to nikada niti izbliza nije bio primarni niti iskreni cilj kao članstvo BiH pod NATO kišobranom, jamcem opstojnosti države. 

Konkretna ponašanja i potezi su zapravo demaskirali opredijeljenost Bakira Izetbegovića za Erdoganove a ne europske vrijednosti.

U razdoblju ozbiljnog poremećaja u odnosima između Ankare i europskih prijestolnica bošnjački je poglavica zabio prst u oko Europi ugošćavanjem Tayipa Erdogana u sarajevskoj Zeteri na predizbornom skupu. Prije nekoliko dana je turski suveren na dosta agresivan način preinačio vrijedni muzej Aja Sofiju u vjersku muislimansku bogomolju.  

Cijeli zapadni svijet je najoštrije osudio tu Erdoganovu povijesnu brutalnost, ali ne i ključne bošnjačke nacionalne i vjerske vođe u BiH. Bilježe se tek dva sporadična istupa dvojice, istina utjecajnih, bošnjačkih intelektualaca, ali njihovi pisani otkloni i upozorenja na moguće posljedice nemaju tu nužnu težinu poglavara.

Uopstalom, u Turskoj su Hilmo Nerimarlija i Enes Karić već linčovani kao priopadnici Gulenovog ‘terorističkog pokreta’.

Za sada ni Bakir Izetbegović, ni reis Husein Kavazović nisu reagirali na navedenu Erdoganovu odluku. Izetbegović sigurno nikad neće ništa ni reći o ovom činu, on opet šuti, a Kavazović se možda i zadovoljio svojih ‘sivih eminencija’ koji su decidno prosudili kako je to ‘pogrešna odluka’.

Smatramo da se ovaj čin ne može opravdati povijesnim razlozima i potrebama muslimana, da je simbolički kontraproduktivan i da je civilizacijski štetan’.

Ako se stajalište Neimarlije i Karića može tretirati kao službeno očitovanje vrha Islamske zajednice to bi, po nekima u Sarajevu, itekako moglo imati ozbiljne reperkusije po cjelokupne odnose Bošnjaka i Turaka, a imajući u vidu, kako pojašnjavaju, Erdoganovu prijeku narav, moguće su i osvetnički potezi u vidu sankcioniranja ovakvih istupa.

Uvjeren sam da Bakir Izetbegović neće smjeti ni bajram čestitati telefonom turskom predsjedniku kako mu ovaj ne bi prigovorio zbog kritičkih osvrta na njegov potez u svezi sa Aja Sofijom, poruka je jednoga poznatoga bošnjačkoga uma.

Dodaje kako je to manje bitno u odnosu na pitanje kako će se uopće više odvijati i razvijati odnosi bosanskih muslimana, pa čak i drugih balkanskih muslimanskih naroda s Turcima nakon ove odluke. Smatra kako će prvo Srbi problematizirati o(p)stanak Pećke Patrijaršije i ostalih ikoničkih manastira u okviru nezavisne države Kosovo kako im ne bi doživjele istu sudbinu Aja Sofije.

Kraj sekularne države?

Preimenovanje Aja Sofije u džamiju je za mnoge znak definitivnog raskida Turske sa sekularizmom i njeno kulturno otuđenje od Europe, što bi apsolutno bilo kobno po bosanske muslimane. Ali prenaivno je i totalno pogrešno prejudicirati da bi zbog Erdoganovog poteza moglo čak doći i do raskida bliskih odnosa Bošnjaka, odnosno SDA  s Turskom.

Nije sporno da je budućnost Bosne i Hercegovine i njenih muslimana sudbinski vezana za budućnost sekularnih europskih vrijednosti ili bi to trebala biti, međutim šef SDA Bakir Izetbegović je sa svojim suradnicima bezbroj puta demonstrirao lojalnost Tayipu Erdoganu i ‘velikoj Turskoj’ i nikakve dvojbe nema da bi na nekom ‘švedskom stolu’ između Turske i Europe uvijek i rado prigrlio Erdoganovu imperiju.

Uostalom, zbog prijateljstva s Erdoganom aktualni establišment bosanskih muslimana okupljen oko politike nacionalnog lidera Bakira Izetbegovića sebe je doveo u paradoksalno tragičnu situacija da više nema niti jednog prijatelja ni saveznika među liderima islamskih zemalja što se surovo ogolilo u teškim mjesecima pandemije koronavirusa i vapajem za respoiratorima i testovima. J. S.

VEZANO

Supružnici Izetbegović nemilosrdno metu sve stranačke oportuniste, Zvizdić bezopasan!

urednik

Konaković Izetbegoviću: Prodali ste domovinu za OSA-u, KCUS, drugarska imenovanja…

urednik

Erdogan obišao Aja Sofiju prvi put nakon što je od muzeja pretvorena u džamiju

urednik