Image default
EU

Bregu: Zeleni koridori omogućili neometan protok robe u najkritičnijoj fazi

Regionalna inicijativa “Zeleni koridori” omogućila je neometan protok robe u najkritičnijoj fazi pandemije koronavirusa stabilizujući protok robe u regionu zapadnog Balkana, što je u značajnoj mjeri pomoglo izvozno orijentisanim kompanijama, ali i onima čija proizvodnja zavisi od uvoza. Kriza je pokazala da “soliranje” na malom regionalnom prostoru može biti pogubno, ali i da zapadni Balkan ima mogućnosti i snagu da provede zajedničke inicijative zarad normalizacije života u međuzavisnim privredama, kazala je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu u za European Western Balkans. 

Bregu vjeruje da su “Zeleni koridori” jedna od uspešnijih priča postignutih u vrijeme velike krize.

– Zapadnobalkanska šestorka, Vijeće za regionalnu saradnju, Transportna zajednica i CEFTA, uz podršku Evropske komisije i naših graničnih susjeda zemalja članica EU, pomogli su vladama u regionu da implementiraju neophodnu mjeru u datoj situaciji za održavanje protoka robe, posebno hrane, lijekova i medicinske opreme u regionu i između regiona i EU, u vrijeme blokade izazvane izbijanjem koronavirusa – istakla je.

Navodi da među ekonomijama zapadnog Balkana postoji 14 graničnih prelaza i još 18 sa zemljama članicama EU, te da je u jednom trenutku bilo je potrebno više od 20 sati čekati za prelaz granice, kako bi se završile sve granične procedure, sanitarni i zdravstveni pregledi vozača. Pored toga što je to izuzetno dugotrajan proces koji odlaže, a čak često i prekida lance snadbijevanja, on je i skup – proračun je da svaki minut čekanja košta skoro dva eura po kamionu, odnosno 26 miliona sati provedenih na internim granicama zemalja regiona.

– Na početku pandemije teško je moglo proći dnevno 2.000 kamiona. Danas je taj broj dostigao više od 13.000 dnevno. Dakle, ne samo da su “Zeleni koridori” omogućili ravnomjerniji granični prelaz i omogućili da roba stigne na odredište na vrijeme, već su i uštedjeli ozbiljan novac, vrijeme i stres, što moram da naglasim. Ne zaboravite da govorimo o situaciji kada je zaključavanje granica bila potpuna novina, što je u kombinaciji s neizvjesnim zalihama osnovnih dobara izazvalo anksioznost građana, ne samo u regionu već i širom svijeta. Sigurna sam da ćete se složiti da u našem regionu nema mnogo stvari koje teku lako ili glatko, zbog čega svi pretendujemo i radimo da se, uprkos svim poteškoćama i razlikama koje postoje u našem regionu, saradnja isplati – objasnila je.

Vjeruje da što je regionalna saradnja bolja, zemlje regiona su jače.

– Zajedno možemo opstati kao tržište i biti pouzdaniji i zanimljiviji za strane investitore, što znači veći ekonomski rast i otvaranje novih radnih mesta. Regionalna saradanja je proteklih godina ojačala, kao i samosvijest da je regionalna ekonomska integracija neophodna. Ljeto iza nas je jasno pokazalo regionalnu međuzavisnost. Da, okolnosti su nas primorale na ovaj novi model stvarnosti, ali one također jasno ilustruju šta prkoseći saradnji i dobrosusjedskim odnosima mogu da učine ljudima – kazala je Bregu i dodala da “Zeleni koridori” mogu poslužiti kao primjer uspješne regionalne saradnje.

VEZANO

Bregu: Bez modernih tehnologija broj nezaposlenih bio bi i veći

urednik

Bregu: Zapadni Balkan će izgubiti 800.000 radnih mjesta

urednik

Bregu: Zapadni Balkan treba napraviti zaokret

urednik