Image default
DNEVNI

ŠTO SE DOGAĐA? Ponovo zaratili Armenija i Azerbejdžan

U spornom regionu Nagorno-Karabaha jutros je ponovo izbio sukob Armenije i Azerbejdžana, a armensko Ministarstvo obrane objavilo je da su oborena dva azerbejdžanska helikoptera. Vlada Armenije proglasila je ratno stanje i opću mobilizaciju, a ubrzo je ratno stanje proglasio i parlament Azerbejdžana koji je uveo i policijski sat u nekoliko regija.

Regija Nagorno-Karabah objavila da je u sukobima s azerbajdžanskim snagama ubijeno 16 njezinih vojnika, a ozlijeđeno ih je više od 100. Međunarodni crveni križ javlja da među žrtava ima i civila. Sukobi su ponovno izazvali zabrinutost oko stabilnosti južnog Kavkaza, koridora za transport plina i nafte na svjetska tržišta.

– U Armeniji su proglašeni ratno stanje i opća mobilizacija. Tražim od svih da se pojave u vojnim povjereništvima – napisao je na Facebooku premijer Armenije Nikol Pachinian. Pozvao je također stanovništvo da bude spremno braniti svetu domovinu. Pašinjan tvrdi da je Azerbajdžan napao regiju teškim naoružanjem. Pozvao je međunarodnu zajednicu da učini sve što može kako bi spriječila intervenciju iz Turske, saveznice Azerbajdžana.

Prije Armenije, i Nagorno-Karabah proglasio je ratno stanje i opću mobilizaciju svog muškog stanovništva, objavio je predsjednik te samoproglašene države Arayik Harutyunyan.

Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin objavio je kako ta zemlja podržava Azerbajdžan, dok je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao na smirivanje situacije.

U jeku eskalacije sukoba između Armenije i Azerbajdžana zbog odcijepljene azerbajdžanske većinski armenske regije Nagorno-Karabaha Turska je jasno dala do znanja da je na strani Azerbajdžana.

Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin na Twitteru je objavio kako Ankara osuđuje napad Armenije na Azerbajdžan te dodao kako ta zemlja ima punu podršku Turske u svom pravu na samoobranu. Inače, Turska i Armenija nemaju diplomatskih odnosa, a napeti odnosi traju od Armenskog genocida 1915. godine.

Glasnogovornik vodeće turske stranke Omer Celik je poručio da se “Armenija igra s vatrom i prijeti miru u regiji s nezakonitim provokacijama”.

U Rusiji su također zabrinuti zbog sukoba te poručuju kako su spremni biti medijatori kako bi se situacija stabilizirala. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kontaktirao je ministre vanjskih poslova sukobljenih strana te ministrom turske kako bi potaknuo što skoriji prekid vatre i normalizciju odnosa.

Papa Franjo apelirao je u danas na Armeniju i Azerbajdžan da riješe “njihove nesporazume” kroz pregovore nakon sukoba koji se dogodio oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah.

– Molim se za mir na Kavkazu i molim sukobljene strane da naprave konkretne geste dobre volje i bratstva koje mogu dovesti do rješavanja problema bez primjene sile i oružja, nego dijalogom i pregovorima – kazao je.

Papa Franjo, koji je se obratio vjernicima tokom blagoslova u nedjelju u podne na Trgu svetog Petra, posjetio je obje zemlje 2016. godine, piše Reuters.

Istaknuo je da je zabrinut zbog izvještaja o novim sukobima, jer su izvori s obje strane potvrdili da ima ljudskih žrtava. Zamolio je okupljene da se u tišini zajedno s njim mole za mir u toj regiji.

Armenija i Azerbajdžan dugo su u sukobu zbog odcijepljene azerbajdžanske većinski armenske regije Nagorno-Karabaha, a granični sukobi pojačali su se proteklih mjeseci. Nagorno Karabah je planinska regija koja se prostire na oko 4,4 kvadratnih kilometara, a tradicionalno ju nastanjuju kršćanski Armenci i muslimanski turkijski narod.

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su neovisnost za vrijeme sukoba koji je izbio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Premda su 1994. dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja.

VEZANO

KOTRLJA SE LOPTA Pregled nogometne Europe

urednik

Rat Armenije i Azerbajdžana je sve žešći

urednik

Azerbejdžan optužio Armeniju za napad na civile

urednik